Bosna i Hercegovina ušla je u izbornu godinu. Točan datum izbora već je poznat – građani BiH na birališta će izaći 4. listopada 2026. godine. Iako je do izbora ostalo više od osam mjeseci, pojedine političke stranke, osobito u Federaciji BiH, već su krenule u otvorenu i agresivnu ofanzivu.
Nažalost, već sada je jasno da će kampanja biti prljava, s udarcima ispod pojasa, a u toj igri svjesno ili nesvjesno sudjeluje i dio sarajevskih medija. Iako se rado predstavljaju kao mediji cijele Bosne i Hercegovine, njihovo izvještavanje često pokazuje da BiH promatraju isključivo kroz prizmu Sarajevske županije.
Odavno znamo da najveći sarajevski portali znaju „izokrenuti“ priču, osobito kada ona dolazi iz Europske unije, a posebno kada je izvorni dokument na engleskom jeziku. Teško je povjerovati da se radi o neznanju kada iz prijevoda redovito „ispadnu“ ključne rečenice – osobito one koje se odnose na jednakopravnost konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.
Upravo je na to jučer upozorio Ministar pravde BiH Davor Bunoza, ukazavši na slučaj jednog sarajevskog portala koji je svjesno ili nesvjesno preskočio dio koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH, a koji je Vijeće Europe jasno naglasilo kao obvezu – slobodno možemo reći, pod moranje.
Ta „sarajevska kuhinja“, predvođena iskusnim političarima i potpomognuta dijelom medija, očito je već započela prljavu kampanju, ponajviše usmjerenu protiv Hrvata. Politika se pritom vodi retorikom koju je nedavno javno iznio i Bakir Izetbegović, poručivši kako Hrvata ima 12 posto, a „traže trećinu vlasti“.
Takvi politički narativi ignoriraju ono što jasno piše u Daytonskom mirovnom sporazumu – Bosna i Hercegovina je država tri ravnopravna konstitutivna naroda, a ne država pukog preglasavanja.
Mediji, prenoseći takve poruke bez kritičkog odmaka, izravno sudjeluju u oblikovanju biračkog tijela bošnjačke politike. Velik dio tih birača, nažalost, rijetko se dotiče stvarnih problema u Bosni i Hercegovini. Istina je da su Bošnjaci najbrojniji narod, ali kao da ne žele vidjeti probleme koji ih okružuju – od poplava i elementarnih nepogoda uzrokovanih nemarom vlasti, do svakodnevnih prepreka pri prelasku državne granice na putu prema zapadu.
Zar su zaboravljene afere „Osmice“, kupljene diplome, mito i korupcija? Zar se ne vidi u što se Sarajevo pretvorilo? Umjesto suočavanja s vlastitim problemima, najlakše je u Federaciji za sve optužiti Hrvate, a na državnoj razini Srbe.
Izborna godina tek je počela, a već smo osjetili svu gorčinu političke kuhinje koju nam nude oni koji bi trebali voditi državu. Ako je suditi po prvim mjesecima, pred nama je kampanja u kojoj će istina biti prva žrtva, a ravnopravnost ponovno dovedena u pitanje.
