Bosna i Hercegovina se suočava s jednom od najvećih energetskih i geopolitičkih odluka u svojoj novijoj povijesti, a projekt Južne plinske interkonekcije mogao bi označiti potpuni zaokret u načinu opskrbe zemlje energijom.
O tome za BiznisInfo.ba govori Zijad Bajramović, predsjednik BH odbora CIGRE-a.
Kraj potpune ovisnosti o jednom smjeru opskrbe
Kako Bajramović ističe, BiH je danas gotovo u potpunosti ovisna o jednom smjeru opskrbe – ruskom plinu, s godišnjim kapacitetom od oko 600 milijuna kubičnih metara. U praksi to znači da država nema stvarnu rezervnu sigurnost.
Izgradnjom Južne interkonekcije, koja bi spojila LNG terminal na Krku s plinskim sustavom u Bosni i Hercegovini, zemlja bi dobila pristup globalnom tržištu plina, uključujući i američki LNG, što bi značajno smanjilo ovisnost o jednom dobavljaču.
Planirani kapacitet Južne interkonekcije je 1,5 milijardi kubičnih metara godišnje, što višestruko premašuje trenutnu potrošnju prirodnog plina u BiH, koja iznosi oko 230 milijuna kubičnih metara godišnje.
Prema Bajramoviću, ovo nije samo tehničko pitanje, već prije svega strateško i geopolitičko pitanje koje povećava energetsku sigurnost zemlje i otvara prostor za razvoj vlastite plinske infrastrukture, pa čak i pozicioniranje kao tranzitne zemlje.
Tri plinske elektrane kao okosnica sustava
Kako bi se iskoristio puni kapacitet plinovoda, planirana je izgradnja tri moderne CCGT plinske elektrane ukupnog kapaciteta 1200 megavata. Riječ je o visokoučinkovitim postrojenjima koja se brzo uključuju i isključuju, te igraju ključnu ulogu u uravnoteženju elektroenergetskog sustava.
Planirana potrošnja plina za ove elektrane mogla bi doseći oko milijardu kubičnih metara godišnje, dok bi preostali plin bio dostupan za plinifikaciju novih područja, industrije i postojećih potrošača, što bi optimalno koristilo kapacitet Južne interkonekcije.
Polovica ukupne potrošnje električne energije u Bosni i Hercegovini
Tri planirane plinske elektrane trebale bi proizvoditi oko 6 teravat-sati (TWh) električne energije godišnje, što je otprilike polovica ukupne godišnje potrošnje električne energije u Bosni i Hercegovini. Time bi se koristilo oko dvije trećine kapaciteta plinovoda.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Bajramović naglašava da plinske elektrane predstavljaju prijelazno rješenje koje omogućuje smanjenje emisija u usporedbi s termoelektranama na ugljen, fleksibilnu podršku elektroenergetskom sustavu u uvjetima povećanog vjetra i sunca te očuvanje stabilnosti sustava tijekom procesa dekarbonizacije.
U regionalnom kontekstu, Srbija ubrzano razvija plinske kapacitete, Hrvatska se već pozicionirala kao LNG čvorište, dok Mađarska intenzivno radi na diverzifikaciji opskrbnih ruta. U takvom okruženju, upozorava Bajramović, Bosna i Hercegovina ne može ostati energetski izolirana bez ozbiljnih dugoročnih posljedica.
Investicije teške gotovo 1,5 milijardi eura
Prema procjenama, vrijednost same Južne interkonekcije iznosi oko 350 milijuna eura, dok bi tri planirane CCGT elektrane zahtijevale ulaganja od približno milijardu eura. Kada se uzmu u obzir i ostali planirani plinovodi, poput rute Kladanj-Tuzla, i prateća infrastruktura, ukupni energetski investicijski ciklus doseže gotovo 1,5 milijardi eura.
Osim ekonomske dimenzije, ovakvi projekti imaju i snažan geopolitički značaj, jer međunarodnim financijskim institucijama i strateškim partnerima šalju jasnu poruku da Bosna i Hercegovina želi aktivno sudjelovati u stabilnom i diverzificiranom europskom energetskom sustavu. Energetska infrastruktura, ističe Bajramović, danas predstavlja i mjeru međunarodnog kredibiliteta zemlje.
Zašto je važan ogranak prema Banjoj Luci?
Prema Bajramoviću, jedan od planiranih, ali ne i potvrđenih, ogranaka Južne interkonekcije prema Banjoj Luci ima višestruku ulogu. Prije svega, omogućuje izravnu opskrbu industrijskih zona i urbanih središta u Republici Srpskoj, što je ključno za ravnomjernu raspodjelu energije i daljnju plinifikaciju.
Osim toga, ovaj smjer predstavlja ekonomski povoljnije rješenje u usporedbi s alternativnim opcijama, uključujući istočnu vezu. S geopolitičkog gledišta, ogranak prema Banjoj Luci dodatno jača integraciju Bosne i Hercegovine u regionalne energetske tokove, smanjuje ovisnost o jednom dobavljaču i šalje snažan signal investitorima da zemlja planira dugoročno stabilnu i diverzificiranu energetsku mrežu.
Strateški zaokret za gospodarstvo BiH
Provedba Južne interkonekcije i planiranih plinskih elektrana, zaključuje Bajramović, predstavlja strateški zaokret za cijelo gospodarstvo Bosne i Hercegovine. Projekt omogućuje stabilnu opskrbu energijom i plinom za industriju, grijanje gradova i razvoj novih investicijskih zona.
Istovremeno, plinske elektrane pružaju ključnu podršku elektroenergetskom sustavu u uvjetima rasta obnovljivih izvora, smanjujući rizike od nestabilnosti i kvarova. Projekt bi također stvorio nova radna mjesta, kako tijekom izgradnje, tako i tijekom eksploatacije.
Iz šire geopolitičke perspektive, Južna interkonekcija pozicionira Bosnu i Hercegovinu u središte regionalne energetske arhitekture, smanjuje ovisnost o politički osjetljivim dobavljačima i otvara prostor za dodatna međunarodna ulaganja. Kako Bajramović zaključuje, ovo je projekt koji istovremeno jača gospodarstvo, energetsku sigurnost i međunarodni položaj Bosne i Hercegovine.
