Europski sud za ljudska prava odbacio žalbe o Domu naroda i Schmidtovim intervencijama, no utvrdio da je Begić bio diskriminiran kao pripadnik „ostalih“
Europski sud za ljudska prava u utorak je donio odluke po četiri žalbe u kojima je po dvije odbio zahtjev zastupnika Zlatana Begića i stranke Demokratske fronte Željka Komšića za izmjenom političkog sustava u BiH, te je u druge dvije zaključio da je Begić bio žrtva diskriminacije zbog uskraćivanja pasivnog biračkog prava.
Kako je objavljeno na web stranici ESLJP-a, sud je odbacio dvije žalbe u kojima su Begić i njegova stranka nastojali osporiti ulogu gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda BiH koji je iznimno važan za mogućnost sudjelovanja u podjeli vlasti za najmanje brojne Hrvate. Dom naroda Parlamenta BiH čine po pet predstavnika triju konstitutivna naroda i oni mogu uložiti veto na odluke Zastupničkog doma ukoliko su protivne interesima nekoga od naroda. Begić je pred Europskim sudom za ljudska prava tražio da Dom naroda ne može ravnopravno odlučivati o svim zakonima i odlukama zajedno sa Zastupničkim domom. Smatrao je da takvi aranžmani diskriminiraju i ometaju učinkovitu političku demokraciju. No, sud je odbacio takav zahtjev.
U drugoj odluci ovaj sud je ocijenio neprijepornim način uspostave vlasti 2022. godine nakon intervencije visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta u Izborni zakon tijekom izborne noći kada je smanjio mogućnost da Hrvatima brojniji Bošnjaci biraju izaslanike u Dom naroda Federacije BiH.
