Masovno trovanje stanovništva olovom u općini Vareš pretvara se u jednu od najozbiljnijih zdravstvenih kriza zabilježenih u Bosni i Hercegovini, priopćilo je Udruženje građana Fojnica.
Kako navode u reakciji, novi rezultati testiranja prisutnosti olova u krvi, objavljeni tijekom ovog tjedna za više od 100 stanovnika Vareša, potvrđuju da je trovanje ovim teškim metalom daleko veće nego što se u početku pretpostavljalo.
Ovaj put, prisutnost olova u krvi utvrđena je ne samo kod stanovnika u neposrednoj blizini odlagališta rudnika DPM Metali, u naseljima Pržići i Daštansko, već i kod građana koji žive u samom središtu Vareša.
Najnovija testiranja pokazuju da nekolicina ima izrazito visoke koncentracije iznad referentne vrijednosti, koje zahtijevaju posebnu liječničku pomoć.
„Prisutnost olova u krvi predstavlja izuzetno složen zdravstveni problem, jer u ljudskom organizmu ne postoji fiziološka potreba za olovom. Suvremena medicina zastupa stav da ne postoji ‘sigurna’ doza olova u organizmu“, ističu stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici.
Podsjećamo da su prethodna testiranja, provedena u prosincu prošle godine, pokazala da je svih 44 testiranih osoba, različitih dobnih skupina, imalo prisutnost olova u krvi, a njih 17 je bilo iznad granične vrijednosti.
U međuvremenu, u privatnom aranžmanu, testirano je još devet osoba, a njihovi nalazi samo su potvrdili alarmantne pokazatelje.
Posebno zabrinjava činjenica da je olovo pronađeno i u nalazima petero djece mlađe od šest godina.
U intervjuu za lokalni radio, vršitelj dužnosti načelnika Općine Vareš, Malik Rizvanović, rekao je da će zdravlje građana biti njegov prioritet, ako osvoji mandat načelnika na predstojećim izvanrednim izborima. Međutim, dodatnu zabrinutost izaziva informacija da je neposredno prije objave novih rezultata o trovanju olovom, tvrtka DPM Metali poslala zahtjev Vladi Zeničko-dobojske županije za povećanje koncesijske naknade.
„U petak je, ispred DPM Metalija, službeno upućena inicijativa Ministarstvu gospodarstva Zeničko-dobojske županije, a u narednim mjesecima doći će do povećanja koncesije. Ono što sam uspio dogovoriti s tvrtkom jest da će se, nakon potpisivanja novog ugovora, koncesijska naknada plaćati retroaktivno od 1. siječnja 2026. godine“, rekao je za lokalni radio. d. načelnik Rizvanović.
Činjenica da sama rudarska tvrtka traži od lokalnih vlasti povećanje koncesije koju mora plaćati čini se zaista nevjerojatnom i postavlja ozbiljna pitanja o tome tko zapravo donosi odluke i upravlja mineralnim resursima u Zeničko-dobojske županije.
„Ako se radi o pokušaju tvrtke da ovim potezom kupi socijalni mir, jasno kažemo da zdravlje građana nema cijenu i da je krajnje neprimjereno raspravljati o koncesijskim naknadama u vrijeme kada su životi ljudi u Varešu ozbiljno ugroženi“, ističu stanovnici Pržića i Daštanskog.
U takvim okolnostima vrijedi podsjetiti na odredbe Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine. Prema tom zakonu, nadležno federalno ministarstvo dužno je oduzeti dozvolu za eksploataciju mineralnih sirovina ako rudarski radovi ugrožavaju život i zdravlje zaposlenika i drugih građana, a druge zakonom propisane mjere nisu dovoljne da se spriječi takvo ugrožavanje.
Vlasti Zeničko-dobojske županije i Federacije Bosne i Hercegovine još uvijek nemaju jasan odgovor na situaciju u Varešu. Iako su svi uvjeti odavno ispunjeni, izvanredno stanje još nije proglašeno.
Na kraju navode da nije poznato je li Tužiteljstvo Zeničko-dobojske županije uopće pokrenulo istragu o trovanju. Naprotiv, unatoč snažnom protivljenju lokalnih zajednica i organizacija civilnog društva, nadležne županijske vlasti i dalje podržavaju nove, potencijalno opasne rudarske projekte u Varešu, uključujući planirano rudarenje kroma u slivu rijeke Krivaje.
