Prema odgovorima koje su dobili sarajevski mediji iz Delegacije Europske unije u Sarajevu, Bruxelles neće podržati energetske projekte koji se ne temelje na obnovljivim izvorima energije i nisu usklađeni s klimatskim politikama EU-a.
U međuvremenu, američki investitori, među kojima je i Bechtel, zagovaraju izgradnju Južne interkonekcije.
To je plinovod kojim bi se ukapljeni plin s LNG terminala na Krku dopremao u Bosnu i Hercegovinu. Razgovara se o dodjeli koncesije, a projekt bi se provodio u fazama.
Najprije bi plinskom mrežom bila obuhvaćena Federacija BiH, potom i Republika Srpska. U opticaju je i mogućnost gradnje plinskih elektrana.
No EU ne dijeli entuzijazam za takve planove te inzistira na drukčijoj viziji energetske budućnosti BiH i zapadnog Balkana.
Iz Delegacije EU podsjećaju da se europska energetska politika temelji na tranziciji prema čistim izvorima i cilju klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Za Bosnu i Hercegovinu to, ističu, nije samo obveza na europskom putu, nego i prilika za privlačenje investicija i jačanje dugoročne energetske sigurnosti.
Na pitanje bi li EU eventualno sudjelovala u financiranju američkih plinskih projekata, odgovor je jasan: fokus je na obnovljivima. Kroz Plan rasta i Reformsku agendu BiH, Unija nudi značajnu financijsku potporu za projekte koji potiču energetsku tranziciju, učinkovitost i digitalizaciju.
U zamjenu za provedbu reformi, uključujući i one u energetskom sektoru, BiH bi mogla dobiti do 976,5 milijuna eura.
No sredstva EU-a ne predviđaju potporu projektima koji bi povećali dugoročnu ovisnost o fosilnim gorivima ili bili u suprotnosti s klimatskim ciljevima.
Energetska politika tako postaje jedno od ključnih razmimoilaženja između Bruxellesa i Washingtona.
Administracija Donalda Trumpa snažno zagovara razvoj i izvoz fosilnih goriva te sklapanje partnerstava sa zemljama koje bi ih uvozile.
Iako EU nastavlja kupovati američki plin i vjerojatno će to činiti još godinama, strateški cilj ostaje smanjenje ovisnosti i jačanje vlastite energije.
Rasprava o Južnoj interkonekciji nije nova
Još je bivša američka administracija pokušavala ubrzati projekt, svjesna da europska potpora plinskim investicijama slabi. Danas se Bosna i Hercegovina nalazi između dvije strategije.
S jedne strane želja za diverzifikacijom opskrbe i smanjenjem ovisnosti o ruskom plinu.
S druge strane obveza usklađivanja s europskim klimatskim ciljevima na svom putu prema članstvu u EU.
