Jučer me je put “nanijeo” u smjeru Posušja.
Posušje je općina u Županiji Zapadnohercegovačkoj , koja zauzima površinu od 461 km². Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2013. ima 20.477 stanovnika, od kojih su preko 99% Hrvati, što znači da je Posušje općina s najvećim postotkom Hrvata od svih područja gdje žive Hrvati u BiH.
Dan je bio natprosječno topal za ovo godišnje doba.
Stali smo par kilometara prije Posušja.
Kako smo stigli ranije, sunce i lagani vjetrić pozivao nas je na šetnju.
Tako odlučismo napraviti lagani krug uz brežuljak poviše glavne ceste.
Svjež zrak nam je godio.
Čak je i cigareta bila suvišna i nepotrebna.
Nakon kraće šetnje smo se u povratku vraćali između kuća koje su nekih 200 – 300 metara udaljene od regionalne ceste.
Spazila sam jednu djevojčicu koja je nam se približavala.
Imala je nekih desetak godina. Možda koju više. Odjenuta u hlače, žutu duksericu i kosu svezanu u repić.
Zapazila sam da i tako malena drži glavu uzdignuto i ponosito,gledajući nas oči dok se približava.
Kada nam se približila srčano je i radosno kazala “Hvaljen Isus”.
Sekund sam zastala,bez riječi ostala, a potom pribrala i odgovorila “uvijek hvaljen”.
Ta djevojčica je uljepšala moj dan.
Ostavila je na mene snažan utisak!
Vrijedna pomena i divljenja!
Danas, kada svjedočimo raznim nemoralnim situacijama u okruženju.
Kada je čuti psovku, izrugivanje i uvredu postalo “normalno”, onda sresti jedno ovako drago i odgojeno dijete je za svaku moguću pohvalu.
Žao mi što se ne vratih, da je zamolim da se uslikam s njom jer bih bila počašćena njenim pristankom.
Sretna sam što moja Hercegovina ima mladost s kojom se može ponositi.
I u toj djevojčici vidjeh dobro koje će pobijediti zlo!
Zapisano je!
Nadasve, čestitke i njenim roditeljima što odgajaju pravu, čestitu i srčanu Hercegovku.
Možda će netko reći da ovo nije nešto, a ja kažem da je to itekako velika stvar.
Samo uz tako odgojenu djecu može biti svijetle budućnosti.
Neznana djevojčice svaka čast!