Projekcije pokazuju rast gospodarstava, no poredak zemalja ostaje gotovo nepromijenjen.
Projekcije Međunarodni monetarni fond (MMF) ukazuju na značajan rast BDP-a po stanovniku u eurima diljem Europe do 2030. godine. Ipak, kada se uzme u obzir kupovna moć, razlike među državama ostaju relativno stabilne, a poredak se ne mijenja značajno.
Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku jedan je od ključnih pokazatelja za usporedbu gospodarske razvijenosti. Iako većina europskih zemalja bilježi uzlazni trend, rast apsolutnih brojki ne znači nužno i poboljšanje pozicije u odnosu na druge države. Upravo zato je rangiranje često važnije od same vrijednosti pokazatelja.
Analiza Euronews Businessa temelji se na izvješću World Economic Outlook, koje objavljuje Međunarodni monetarni fond, a obuhvaća projekcije za 2025. i 2030. godinu. U fokusu su nominalni BDP i paritet kupovne moći (PKM), koji uzima u obzir razlike u cijenama među državama.
Irska preuzima vrh, ali uz važnu napomenu
Prema projekcijama, Irska bi do 2030. godine trebala zauzeti prvo mjesto u Europi prema BDP-u po stanovniku (PKM), ispred Luksemburg, koji trenutno drži vodeću poziciju.
Međutim, visoki irski BDP dolazi uz poznatu metodološku zamku – snažan utjecaj multinacionalnih kompanija. Ekonomisti ističu da je bruto nacionalni dohodak (BND) realniji pokazatelj stvarne ekonomske snage zemlje.
Uz Irsku i Luksemburg, vrh ljestvice i dalje drže Norveška, Švicarska i Danska, bez većih promjena u razdoblju do 2030.
Velika gospodarstva sredine Europe u sredini ljestvice
Među najvećim europskim ekonomijama, Njemačka je najbolje plasirana (oko 12. mjesta), dok slijede Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija i Španjolska.
Na dnu ljestvice nalaze se uglavnom zemlje kandidatkinje za članstvo u EU, uključujući Ukrajina, Kosovo i Moldavija.
Zanimljivo, Turska se izdvaja i do 2030. bi mogla biti bolje rangirana od nekih članica EU poput Bugarska, Latvija i Grčka.
Hrvatska napreduje, ali razlike ostaju
Hrvatska bi prema projekcijama mogla napredovati na 23. mjesto (s trenutnog 26.), što ukazuje na umjeren, ali stabilan rast gospodarstva.
Najveći pad očekuje se za Grčka, dok Cipar bilježi najveći napredak. Ipak, većina zemalja zadržava gotovo iste pozicije, što potvrđuje tezu o stabilnosti ekonomskih odnosa unutar Europe.
Kupovna moć otkriva stvarnu sliku
Razlike između nominalnog BDP-a i BDP-a prema PKM-u posebno su izražene. Zemlje poput Malta, Rumunjska, Poljska i Turska imaju veću stvarnu kupovnu moć nego što to sugeriraju nominalni podaci.
S druge strane, Estonija, Island i Latvija zaostaju kada se gleda PKM.
Na vrhu ljestvice nalaze se Irska i Luksemburg s iznimno visokim vrijednostima (preko 150.000 €), dok Danska predvodi ostatak EU-a. Najnižu vrijednost među članicama ima Grčka, što jasno pokazuje duboke razlike unutar Unije.
Veliki jaz između EU-a i kandidata
Izvan Europske unije razlike su još izraženije. Većina zemalja kandidatkinja ostaje ispod 50.000 € po stanovniku (PKM), a neke i ispod 30.000 €, što je znatno manje od prosjeka EU.
U nominalnim iznosima, jaz je još veći – od oko 7.000 € u Ukrajina do više od 150.000 € u Luksemburg.
Rast bez promjene odnosa snaga
Iako Europa bilježi kontinuirani rast BDP-a, temeljni odnosi među gospodarstvima ostaju stabilni. Najrazvijenije zemlje zadržavaju vrh, dok zemlje u razvoju postupno napreduju, ali bez dramatičnih pomaka.
Drugim riječima, ekonomski rast ne znači nužno i približavanje najbogatijima, osobito kada se u obzir uzme stvarna kupovna moć stanovništva.
