Iako je poboljšanje sigurnosti vozila globalni trend, pristup Europske unije među najstrožima je na svijetu.
Početak srpnja donosi prekretnicu na europskom tržištu automobila. Od 7. srpnja ove godine na snagu stupa posljednja faza direktive EU 2019/2144, poznatije kao Opća uredba o sigurnosti ili GSR2. Time završava prijelazno razdoblje, što znači da se nijedan novi automobil više neće moći registrirati u Europskoj uniji ako nije u potpunosti usklađen s novim, znatno strožim propisima.
Ovo pravilo vrijedi za sva vozila, bez obzira na to kada je njihova platforma odobrena, što znači da i model dizajniran 2018. godine, s potencijalno zastarjelom elektronikom, mora biti tehnološki nadograđen ili se povlači s tržišta.
Cilj ove ambiciozne regulatorne promjene dio je inicijative Europske unije “Vision Zero”, koja teži gotovo potpunom eliminiranju smrtnih slučajeva i teških ozljeda na europskim cestama do 2050. godine. Procjene govore da bi ove tehnologije do 2038. godine mogle spasiti više od 25.000 života i spriječiti najmanje 140.000 teških ozljeda, piše Blic.
Paket obavezne opreme uključuje čitav niz naprednih sustava za pomoć vozaču (ADAS) koji su do sada uglavnom bili rezervirani za skuplje modele ili dodatnu opremu. Jedna od glavnih vidljivih inovacija je adaptivno kočiono svjetlo, poznato i kao ESS (Emergency Stop Signal). Riječ je o sustavu koji automatski aktivira brzo treptanje stop-svjetala prilikom naglog kočenja pri brzinama iznad 50 km/h, što je značajka koju premium proizvođači poput Mercedesa, BMW-a i Audija ugrađuju već godinama. Sada taj sustav postaje standard za sve, uključujući i najjeftinije gradske automobile.
Osim toga, obaveznim postaje i automatsko kočenje u nuždi (AEB) s detekcijom pješaka i biciklista, inteligentna pomoć za kontrolu brzine (ISA) koja vozača upozorava na prekoračenje ograničenja, pomoć pri zadržavanju vozila u prometnoj traci te sustavi za upozorenje na umor i nepažnju vozača. Dodatni sustavi, poput naprednog upozorenja na odvraćanje pažnje, postat će obavezni 2026. godine.
Naravno, ova tehnološka nadogradnja dolazi s cijenom koju će na kraju platiti kupci. Iako su prve najave govorile o većim iznosima, pouzdane procjene o dodatnom trošku, temeljene na analizi Europske komisije, smještaju poskupljenje po vozilu u raspon između 400 i 1.500 eura.
Europska udruga dobavljača u automobilskoj industriji precizira da će trošak po vozilu iznositi između 474 i 617 eura. U praksi se to već osjeti na cijenama nekih modela, pa je tako početni model Dacije Sandero poskupio za 500 eura, dok je cijena Peugeota 208 porasla za 350 eura u odnosu na prošlu godinu.
Analitičari upozoravaju da bi kumulativni učinak GSR2 uredbe i nadolazećih Euro 7 normi o emisijama mogao do 2026. godine podići cijenu novih automobila i do 2.000 eura.
Problem je u tome što ovaj trošak ne pogađa sve jednako. Dok će se na cijeni premium automobila od 60.000 eura dodatnih tisuću eura jedva osjetiti, predstavljajući povećanje od samo 1,7 posto, na gradskom automobilu čija je cijena 15.000 eura isti iznos predstavlja skok od gotovo sedam posto. Upravo zbog toga, cjenovno pristupačniji automobili najviše će patiti zbog novih propisa.
Proizvođačima se sve manje isplati proizvoditi male automobile iz A i B segmenta jer su im profitne marže ionako male, a obavezna ugradnja skupe tehnologije dodatno smanjuje njihovu isplativost. Posljedica je ubrzano nestajanje pristupačnih malih automobila s europskog tržišta i strateški zaokret mnogih brendova prema većim i profitabilnijim SUV modelima.
