Pitanje odgovornosti za odigravanje utakmica na stadionu bez potrebnih dozvola prvenstveno se odnosi na nekoliko različitih razina — lokalne vlasti, nogometne saveze i sigurnosne institucije.
Ako stadion nema uporabnu dozvolu, građevinske suglasnosti ili druge zakonom propisane akte za izgradnju i nadogradnju, tada se logično postavlja pitanje kako je moguće da se na njemu održavaju profesionalne utakmice, posebno susreti visokog rizika poput finala Kupa Bosne i Hercegovine.
UEFA i Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine formalno ne izdaju građevinske dozvole niti legaliziraju objekte. To je nadležnost lokalnih i županijskih/kantonalnih institucija. Međutim, savezi imaju odgovornost kada je riječ o licenciranju stadiona za natjecanja. Da bi stadion dobio dozvolu za organizaciju utakmica, mora zadovoljiti određene sigurnosne, infrastrukturne i organizacijske kriterije.
U praksi se često događa da savezi izdaju “uvjetne licence” ili privremena odobrenja, posebno u državama gdje veliki broj stadiona nije potpuno usklađen sa suvremenim standardima. No, kada se ponavljaju incidenti, problemi s navijačima, loša segregacija publike ili infrastrukturni nedostaci, tada raste i odgovornost saveza koji su dopustili odigravanje utakmice na takvom objektu.
U slučaju stadiona Rođeni u Vrapčićima, nakon posljednjih događaja ponovno su otvorena pitanja:
- ima li stadion svu potrebnu dokumentaciju,
- tko je dao suglasnost za organizaciju utakmice visokog rizika,
- jesu li sigurnosne procjene bile adekvatne,
- i snosi li netko odgovornost ako objekt nije u potpunosti legaliziran.
Posebno je problematično ako se godinama tolerira korištenje objekta koji nema riješene imovinsko-pravne ili građevinske odnose, a istodobno se na njemu organiziraju utakmice s tisućama gledatelja. Tada odgovornost više nije samo administrativna nego i sigurnosna.
Zbog toga se nakon svakog ozbiljnijeg incidenta ponovno otvara pitanje kriterija licenciranja i jednakih pravila za sve klubove i stadione u BiH.






