Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama (ZOBS) u BiH, koji definira obijesnu vožnju i donosi stroge kazne za takvu vrstu prekršaja, stupa na snagu 27. svibnja 2026. godine.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama (ZOBS) u BiH, koji definira obijesnu vožnju i donosi stroge kazne za takvu vrstu prekršaja, stupa na snagu 27. svibnja 2026. godine.
Za koje prekršaje slijede najstrože kazne?
- Višestruki prolazak kroz crveno svjetlo
- Drastično prekoračenje brzine
- Pretjecanje preko pune linije
- Vožnja pod utjecajem alkohola iznad 1,5 promila
- Vožnja pod utjecajem opojnih droga
- Korištenje uređaja za ometanje radara
Zakonske izmjene, prema kojima će policija početi postupati od srijede, donose kazne koje dosežu i do 5.000 konvertibilnih maraka (KM).
Prekoračenje brzine
Pod obijesnom vožnjom smatra se kada vozač u razmaku od 20 minuta dva ili više puta prođe kroz crveno svjetlo, ali i vožnja u naselju brzinom koja je za 40 km/h veća od najveće dopuštene, odnosno izvan naselja brzinom većom za 60 km/h od dopuštene.
Obijesnom vožnjom, osim toga, smatra se i kada vozač pretekne kolonu vozila prelazeći preko pune linije ili se krećući po njoj, kao i vožnja s koncentracijom alkohola većom od 1,50 g/kg ili pod utjecajem opojnih droga ili drugih psihoaktivnih tvari.
“Ovlaštena osoba privremeno će oduzeti vozilo od vozača na mjestu događaja gdje je zatečen u obijesnoj vožnji, ako se utvrdi da je riječ o vozaču koji je u prethodne dvije godine već jednom kažnjen za obijesnu vožnju”, stoji u usvojenim izmjenama ZOBS-a.
Do donošenja pravomoćnog sudskog rješenja, kako je predviđeno, privremeno oduzeto vozilo čuva se na prostoru koji odredi policija. Propisane su i kazne.
“Kaznom od 2.000 KM do 3.000 KM kaznit će se vozač koji krajnjom nepažnjom ozbiljno ugrožava sigurnost drugih sudionika u prometu na način da se njegovo postupanje karakterizira kao obijesna vožnja. Vozaču će se uz novčanu kaznu izreći i zabrana vožnje od šest mjeseci te dva kaznena boda”, piše u izmjenama ZOBS-a.
Najveće novčane kazne
Ali ni to nije sve – ako zbog bahate vožnje dođe do prometne nesreće, kazna iznosi od 3.000 KM do 5.000 KM, a vozaču će biti izrečena i zabrana vožnje od devet mjeseci te će dobiti četiri kaznena boda.
Definirano je i pooštravanje kazni za korištenje mobilnog telefona i nevezivanje sigurnosnog pojasa, koje će iznositi od 200 do 400 maraka. Ako je zbog toga izazvana nesreća, kazna iznosi od 400 KM do 2.000 KM, uz zabranu vožnje do pola godine i dva kaznena boda. Definirana je još jedna vrsta kazne.
“Vozač koji u prometu na cesti koristi uređaj, odnosno sredstvo kojim se može ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, odnosno drugih uređaja namijenjenih za dokumentiranje prekršaja, kaznit će se s 200 KM do 400 KM”, navedeno je u izmjenama ZOBS-a, koje stupaju na snagu 27. svibnja 2026.
Najteži prekršaji
Semir Šut, stručnjak za sigurnost prometa i bivši povjerenik MUP-a Zeničko-dobojske županije, ističe da su ovim izmjenama ZOBS-a izdvojeni i kao obijesna vožnja tretirani najteži prekršaji koji odnose živote i ozbiljno ugrožavaju zdravlje građana na našim prometnicama.
“To i jesu najteži prekršaji, poput drastičnog prekoračenja brzine. Vjerujem da ćemo ovaj put u fokusu strožeg kažnjavanja doista imati prekršitelje koji se obijesno odnose i prema sigurnosti prometa i prema drugim sudionicima”, rekao je Šut.
Izmjene zakona donose najstrožu novčanu kaznu do 5.000 maraka, pa se postavlja pitanje treba li u BiH, kao u brojnim drugim državama, razmišljati o uvođenju kazni koje će biti razmjerne imovini kažnjenih, jer 5.000 KM nije isto za nekoga tko radi za minimalac i onoga tko ima milijune. Šut kaže da je ideja dobra, ali…
“To se može primijeniti, ali u zemljama koje imaju uređen sustav utvrđivanja imovine. U BiH, imajući u vidu neuređenost sustava te razmrvljenost sustava poreznih uprava i zemljišnoknjižnih ureda, bio bi to vrlo mukotrpan posao samo da utvrdite nečiju imovinu. To je dobra ideja i dobra praksa, ali mislim da kod nas to realno nije moguće očekivati s obzirom na trenutačno stanje”, kaže Šut za “Nezavisne novine“.
Značajan iskorak
Dino Memić iz Mostara, stalni sudski vještak za cestovni promet, ocjenjuje da definiranje obijesne vožnje kroz izmjene ZOBS-a predstavlja značajan iskorak u normativnom smislu, jer se prvi put preciznije izdvajaju posebno opasni oblici ponašanja koji nose visok rizik od nastanka prometnih nesreća s teškim posljedicama.
“Dosadašnja praksa je pokazivala da određeni prekršaji, poput višestrukog prekoračenja brzine, agresivnog pretjecanja, prolaska kroz crveno svjetlo ili namjernog ugrožavanja drugih sudionika u prometu, nisu bili dovoljno jasno tretirani kao posebno društveno opasna ponašanja”, ističe Memić u izjavi za “Nezavisne novine”.
S aspekta prometne struke, kako ističe, strože sankcioniranje obijesne vožnje može imati pozitivan preventivni učinak, prvenstveno kroz specijalnu i generalnu prevenciju. Posebno je, dodaje on, važno što se šalje jasna poruka da se gruba kršenja prometnih propisa više neće promatrati kao “uobičajeni prekršaji”, već kao ponašanja koja izravno ugrožavaju ljudske živote i sigurnost prometnog sustava.
“Međutim, iskustva iz zemalja regije i Europske unije pokazuju da učinci strožih kaznenih odredbi ovise prije svega o stupnju njihove primjene u praksi. Ako ne postoji kontinuiran i učinkovit nadzor prometa, uključujući prisutnost policije, suvremene sustave kontrole brzine i dosljedno procesuiranje prekršaja, represivne mjere same po sebi neće dati puni učinak”, naglasio je Memić.
Također, kako napominje, sigurnost prometa ne može se promatrati isključivo kroz kaznenu politiku.
“Potrebno je paralelno djelovati kroz unapređenje prometne infrastrukture, edukaciju sudionika u prometu, posebno mladih vozača, te razvoj preventivnih kampanja usmjerenih na podizanje prometne kulture i svijesti o posljedicama rizične vožnje. Ako izmjene budu praćene učinkovitom provedbom i sustavnim pristupom sigurnosti prometa, realno je očekivati određeno smanjenje najtežih oblika prometnih prekršaja, a samim time i povećanje razine sigurnosti na cestama u BiH”, ističe Memić za “Nezavisne novine“.
