Najizvjesnije je da u prijelaznom razdoblju “uzde” u OHR-u preuzme trenutačni zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Brčko Louis Crishockonirati kao faktor. Iako to odavno.
Nekoliko je mogućih raspleta oko statusa visokog međunarodnog predstavnika na današnjoj (utorak, 30. lipnja) sjedinici Vijeća za provedbu mira na razini veleposlanika zemalja članica, no jasno je kako su pojedine europske zemlje koje su se protivile američkome planu da nasljednik Christiana Schmidta bude Antonio Zanardi Landi djelomično modificirale svoj stav. No ne i Francuska, pa još jedan legitimni prijedlog za novog visokoog predstavnika ostaje i Rene Troccaz, piše Večernji list BiH.
Više je nego izvjesno da će kovčege, čak i unatoč tome što će to raditi nevoljko, morati spakirati njemački političar koji je posljednjih pet godina bio na čelu međunarodne supervizije nad Bosnom i Hercegovinom. O tome govori i to da mu je njemačko Veleposlanstvo za 2. srpnja pripremilo oproštajni prijam u Sarajevu.
Uvažiti i argumente SAD-a
Diplomatski kontakti govore kako Njemačka, koja je stajala iza svog predstavnika te je čak načelno bila bliža “europskome prijedlogu” Troccazu, kao da to Talijan Landi nije, u međuvremenu pokazala mnogo “veće razumijevanje” da sada treba uvažiti argumente SAD-a. To je stoga što upravo danas istječe proračunsko razdoblje za financiranje Ureda visokog međunarodnog predstavnika.
Posljednju proračunsku “rupu” upravo zbog prijepora između zemalja i organizacija koje financiraju ovu multilateralnu organizaciju pokrio je, kako se doznaje, Japan. Ovo neodoljivo podsjeća na situaciju i s Bosnom i Hercegovinom gdje se zbog politikanstva sprječava donošenje državnoga proračuna. A što je još licemjernije, onda predstavnici zemalja članica PIC-a “popuju” političarima u Bosni i Hercegovini zašto ne rade svoj posao.
Ovo, uz već sada vidljive pukotine u pogledu novoga modela međunarodne supervizije, potkopava vjerodostojnost Ureda visokog međunarodnog predstavnika. Koji, istini za volju, dodatno gubi na značenju ako iza njihovih odluka čvrsto ne stoje Sjedinjene Američke Države.
Svjesni su toga, prije svega, u Berlinu da bi odmicanje SAD-a posve devalviralo instituciju OHR-a slično kao što je to slučaj s nekim drugim međunarodnim organizacijama od kojih je Washington posve digao ruke. Takav pogled se sada razumijeva kao zaokret Njemačke i priklanjanje stavu SAD-a.
No imaju problema s time što jedna od strana u BiH ne smatra dobrim izbor talijanskog diplomata.
Sudbina Milorada Dodika
Istodobno Landijec izbor, očekivano, podupiru Turska, kao zemlja Organizacije islamske suradnje, te Japan. Još su nasuprot njega iz zemalja Kvinte Francuska te London, koji se zapravo nastoji pozicionirati kao faktor. Iako to odavno nije. Osim u stvaranju nerješivih zagonetki.
Sam Landi, odnosno talijanska diplomacija, obvezao se “nevjernim” Europljanima, ali i bošnjačkoj strani, da neće mijenjati odluke koje je ranije donosio Christian Schmidt. Ponajprije oko sudbine neformalnog srpskog čelnika u Bosni i Hercegovini Milorada Dodika.
Najizvjesnije je da u prijelaznom razdoblju “uzde” u OHR-u preuzme trenutačni zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Brčko Louis Crishock. Schmidtu je danas radni dan u Sarajevu, pa čak i ako ne bude izabran nasljednik, neće imati prigodu koristiti bonnske ovlasti.
