Diljem Europe građani se bore s nepodnošljivom vrućinom i rezultirajućom nesanicom, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je da zdravstveni sustavi prijavljuju rekordno opterećenje.
Stotine smrtnih slučajeva prijavljeno je, a hitne službe se muče odgovoriti na pozive, navodi se u izvješću. Stručnjaci upozoravaju da ljetne vrućine više nisu prolazna pojava, već smrtonosna kriza za koju se kontinent hitno mora sustavno pripremiti.
U Francuskoj su pozivi hitnim službama porasli i do 50 posto u nekim gradovima, pokazuje izvješće. Prošli tjedan, London je zabilježio najveći broj poziva hitnim službama opasnim po život ikada zabilježenih od strane hitnih službi u jednom danu.
Španjolski sustav praćenja smrtnosti već je procijenio više od 300 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u samo nekoliko dana. Italija je prijavila pet smrtnih slučajeva u 24 sata.
“Europa se zagrijava više nego dvostruko brže od globalnog prosjeka. Toplinski valovi više nisu jednokratni, neobični događaji. To su ponavljajuće krize, češće, jače i dugotrajnije. Svako ljeto za koje se ne pripremimo, platit ćemo svojim životima”, izjavila je Svjetska zdravstvena organizacija.
Procjene pokazuju da bi broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u Europi bio oko 80 posto veći u 2023. bez već postojećih mjera prilagodbe. Za osobe starije od 80 godina, broj smrtnih slučajeva mogao bi biti dvostruko veći.
Akcijski planovi za zdravlje u slučaju vrućine, rana upozorenja, hlađenje prostora, pružanje pomoći ranjivim osobama mjere su koje upravo sada spašavaju živote.
„Ako nemate klima uređaj, a većina ljudi u sjevernoj Europi ga nema, savjet je praktičan i dostupan: Držite rolete i zavjese zatvorene tijekom dana kako biste blokirali toplinu. Otvorite prozore noću kada temperature padnu. Pijte vodu prije nego što osjetite žeđ, izbjegavajući slatka, alkoholna ili kofeinska pića. Izbjegavajte podnevno sunce i provjerite starije susjede i rodbinu. Telefonski poziv ne košta ništa, a može spasiti život. Oko 60 posto prijema u bolnicu nakon hitnih pregleda tijekom ovog toplinskog vala uključivalo je osobe starije od 75 godina. Mnogi od tih prijema mogli su se spriječiti“, savjetuje WHO.
Nekoliko zemalja i gradova pokazalo je kako izgleda pripremljenost.
Barcelona je ovog ljeta proširila svoju mrežu klimatskih skloništa na više od 500 mjesta – knjižnice, građanske centre, parkove, ljekarne. Pariz je aktivirao svoj registar socijalnog osiguranja za starije i ranjive stanovnike te je ograničio prodaju alkohola na javnim mjestima kako bi smanjio pritisak na hitne službe. Italija je uvela ograničenja aktivnosti na otvorenom tijekom najtoplijih sati u nekim regijama.
„Ovaj toplinski val je generalna proba. Ljeta koja dolaze bit će teža. Više od polovice europskih zemalja još uvijek nema sveobuhvatan akcijski plan za zaštitu zdravlja od vrućine. To se mora promijeniti – a nedavno ažurirane smjernice WHO Europe daju svakoj zemlji, regiji i gradu alate za djelovanje odmah“, zaključila je WHO.
Regionalni ured WHO-a za Europu najavio je da će u ponedjeljak, 6. srpnja, okupiti nacionalne kontaktne točke za hitne slučajeve, okoliš i klimatske promjene iz svih zemalja europske regije. Tema sastanka bit će spremnost Europe za buduće toplinske valove.
