Najviše novca odlazi na hranu, stanovanje, el. energiju i grijanje, gorivo, prijevoz te lijekove.
Statistika pokazuje da su plaće u BiH porasle. Vlasti će istaknuti kako prosječna neto plaća iz mjeseca u mjesec raste te da su i umirovljenici dobili povećanja. Međutim, kada se brojke stave jedna uz drugu, postaje jasno da rast primanja ne znači nužno i bolji život. Naprotiv, za većinu građana svaki novi mjesec predstavlja novu borbu.
Minimalac ni trećina košarice
Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za lipanj 2026. iznosi 3.290,07 KM. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za travanj 2026. iznosila je 1.706,00 KM, dok je minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, 1.027,00 KM.
Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom iznosila je 51,86 %, a minimalnom plaćom 31,22 %. Samo za hranu prosječna je obitelj prošlog mjeseca trebala izdvojiti 1.613 KM, gotovo cijelu prosječnu plaću, piše Večernji list BiH.
Rast cijena hrane, stanovanja, energenata i usluga posljednjih je godina značajno povećao troškove života u BiH.
Zbog toga se sve češće postavlja pitanje – kolika je plaća danas dovoljna za mjesec normalnog života? Iako odgovor ovisi o mjestu stanovanja, broju članova kućanstva i životnim navikama, ekonomski pokazatelji upućuju na to da prosječna plaća u mnogim slučajevima više nije dovoljna za podmirenje svih mjesečnih troškova.
Prema podacima sindikalnih organizacija, sindikalna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u BiH već duže vrijeme premašuje 3.000 KM, dok prosječna plaća u Federaciji BiH iznosi oko 1.700 KM, a u RS oko 1.500 KM.
Za osobu koja živi sama mjesečni troškovi, ovisno o gradu, mogu izgledati ovako: stanarina ili kredit 500–800 KM, režije 150–250 KM, hrana 350–500 KM, prijevoz 80–150 KM, telefon i internet 40–80 KM te higijena, odjeća i ostali troškovi 200–300 KM. Ukupno je za pristojan život bez većih luksuza potrebno između 1500 i 2000 KM mjesečno, piše Buka.
Kod obitelji s djecom izdaci dodatno rastu zbog troškova vrtića, škole, odjeće, zdravstvene zaštite i drugih potreba. Ekonomisti ističu da kućanstvo s dvoje zaposlenih, od kojih svaki prima prosječnu plaću, danas lakše pokriva osnovne troškove nego obitelj koja se oslanja na samo jednu plaću.
Odrekli se svega
Najviše novca građani izdvajaju za hranu, stanovanje, električnu energiju i grijanje, gorivo, prijevoz te lijekove i zdravstvene usluge. Upravo su ove kategorije posljednjih godina zabilježile najveći rast cijena.
“Kad platim režije i kupim osnovne namirnice, za bilo kakvu neplaniranu kupnju gotovo da ništa ne ostane. Svaki mjesec moram dobro planirati potrošnju. Iz mjeseca u mjesec odricala sam se raznih sitnica. Nisu to bili luksuzi, već poneki kozmetički tretman, krema ili proizvod za njegu. Danas se više nemam čega odreći osim hrane i režija”, kaže Marija iz Mostara.
Slično razmišlja i njezina sugrađanka Ana, majka troje djece.
“Nas je petero u obitelji i svaki odlazak u trgovinu postao je ozbiljan udar na kućni proračun. Djeca rastu, stalno im trebaju nova odjeća, školski pribor i obuća, a cijene iz mjeseca u mjesec rastu. Trudimo se ne uskraćivati im osnovne stvari, ali o ljetovanju ili većim kupnjama gotovo da više i ne razmišljamo”, kaže Ana.
Slično razmišlja i umirovljenik iz Mostara koji ističe da povećanja primanja ne mogu pratiti rast cijena.
“Primanja jesu nešto veća nego prije nekoliko godina, ali su i računi, hrana i lijekovi znatno skuplji. Na kraju mjeseca razlika se gotovo i ne osjeti”, kaže.
Ekonomski analitičari smatraju da bi za život bez većih financijskih pritisaka neto plaća u BiH danas trebala iznositi najmanje 2.000 KM, posebno u većim gradovima poput Sarajeva, Mostara, Banje Luke ili Tuzle.
Za obitelj s dvoje djece ukupna mjesečna primanja od 3.500 do 4.000 KM smatraju se iznosom koji omogućuje pokrivanje osnovnih troškova i određenu financijsku sigurnost. Iako plaće u pojedinim sektorima rastu, rast životnih troškova i dalje ostaje jedan od najvećih izazova za većinu građana BiH.
