Ako novi Zakon o radu bude usvojen u predloženom obliku, ugovor na neodređeno postao bi osnovni oblik zapošljavanja, dok bi se s istim radnikom mogla sklopiti najviše tri uzastopna ugovora na određeno tijekom dvije godine.
Radnike i poslodavce u Federaciji Bosne i Hercegovine mogle bi očekivati značajne promjene ako novi Zakon o radu bude usvojen u obliku koji je trenutačno predložen.
Prednacrt novog Zakona o radu Federalno ministarstvo rada i socijalne politike uputilo je Vladi Federacije BiH u siječnju 2026. godine. Nakon eventualnog usvajanja prednacrta slijede parlamentarna procedura i javna rasprava, a novi zakon može stupiti na snagu tek nakon što bude usvojen u oba doma Parlamenta Federacije BiH.
Među najvažnijim predloženim promjenama nalaze se nova pravila za ugovore na određeno vrijeme, uračunavanje stanke u radno vrijeme, preciznije reguliranje prekovremenog rada te izmjene koje se odnose na godišnji odmor i plaćeni dopust.
Ugovor na neodređeno kao osnovni oblik zaposlenja
Prema prednacrtu, ugovor o radu na neodređeno vrijeme postao bi osnovni oblik zapošljavanja.
Ugovor na određeno vrijeme mogao bi se sklopiti samo ako postoji jasan i objektivno opravdan razlog. Kao primjeri navode se zamjena privremeno odsutnog radnika, rad na projektu koji je vremenski ograničen ili privremeno povećanje opsega posla.
S istim radnikom poslodavac bi mogao sklopiti najviše tri uzastopna ugovora na određeno vrijeme tijekom razdoblja od dvije godine.
Svaki aneks kojim bi se ugovor produljio računao bi se kao novi ugovor, dok prekid kraći od 60 dana ne bi prekidao kontinuitet zaposlenja.
Nakon isteka dvije godine ili nakon što bi bila iskorištena tri ugovora, isti radnik kod istog ili povezanog poslodavca ponovno bi se na određeno vrijeme mogao zaposliti tek nakon proteka šest mjeseci.
Ako bi radnik nastavio raditi nakon isteka ugovora ili bi na određeno radio dulje od dvije godine bez zakonski priznatog prekida, ugovor bi se smatrao sklopljenim na neodređeno vrijeme.
Isto bi, prema prednacrtu, vrijedilo i za osobu koja radi bez pisanog ugovora uz naknadu, osim ako poslodavac u sudskom postupku dokaže suprotno.
Radnici zaposleni na određeno trebali bi imati ista prava i uvjete rada kao i zaposlenici na neodređeno vrijeme koji obavljaju iste ili slične poslove. Poslodavci bi ih također trebali obavještavati o slobodnim radnim mjestima za stalno zaposlenje.
Nova pravila i za sezonski rad
Prednacrt posebno uređuje i sezonske poslove.
Ugovor za sezonski rad mogao bi trajati najviše šest mjeseci tijekom jedne godine, a poslodavci bi unaprijed morali jasno definirati koji se poslovi smatraju sezonskima.
Stanka bi se uračunavala u radno vrijeme
Jedna od promjena koja bi mogla biti posebno važna velikom broju zaposlenih odnosi se na stanku tijekom radnog dana.
Radnici koji rade najmanje šest sati dnevno imali bi pravo na 30-minutnu stanku koja bi se uračunavala u radno vrijeme.
To bi, primjerice, značilo da radnik koji radi od 8 do 16 sati zbog korištenja stanke ne bi morao ostajati na radnom mjestu dodatnih 30 minuta.
Predložena su i stroža pravila kada je riječ o prekovremenom radu. On bi trebao predstavljati iznimku i biti opravdan stvarnim izvanrednim okolnostima.
Prema prednacrtu, nedostatak radnika više se ne bi mogao koristiti kao opravdanje za prekovremeni rad.
Poslodavci bi imali obvezu voditi preciznu evidenciju radnog vremena, što bi radnicima moglo olakšati dokazivanje eventualnog neplaćenog prekovremenog rada.
Najmanje 20 dana godišnjeg odmora
Prednacrt predviđa najmanje 20 radnih dana plaćenog godišnjeg odmora.
Maloljetnici i radnici koji obavljaju teške poslove imali bi pravo na najmanje 25 radnih dana godišnjeg odmora.
Istodobno bi se ukinulo ograničenje maksimalnog trajanja godišnjeg odmora, što znači da bi kolektivnim ugovorom ili pravilnikom mogao biti određen i dulji godišnji odmor.
Godišnji odmor mogao bi se koristiti u više dijelova. Prvi dio morao bi trajati najmanje 12 radnih dana i iskoristiti se do kraja tekuće godine, dok bi se preostali dio mogao iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine.
Radnik bi, prema predloženim pravilima, imao pravo i jedan dan godišnjeg odmora iskoristiti prema vlastitoj želji, uz prethodnu obavijest poslodavcu.
Plaćeni dopust i slobodni dani
Za vjenčanje, rođenje djeteta, težu bolest ili smrt člana uže obitelji predviđeno je do sedam radnih dana plaćenog dopusta godišnje.
Očevi bi dobili pravo na dopust nakon rođenja djeteta, dok bi jedan roditelj imao pravo na slobodan dan zbog polaska djeteta u prvi razred osnovne škole.
Predviđeno je i između četiri i šest plaćenih slobodnih dana godišnje za vjerske i tradicijske potrebe.
Radnik bi jednom tjedno mogao koristiti do 60 minuta za vjerske potrebe, a i to bi se vrijeme uračunavalo u radno vrijeme.
Detaljnija pravila za rad na daljinu i izmjene ugovora
Novi prednacrt detaljnije uređuje i rad na daljinu, agencijsko zapošljavanje, probni rad te anekse ugovora o radu.
Ako bi poslodavac želio izmijeniti uvjete rada putem aneksa ugovora, morao bi pisano obrazložiti razloge za takvu izmjenu.
Radnik koji potpiše aneks ugovora pritom ne bi izgubio pravo naknadno pred sudom osporavati njegovu zakonitost.
Predložena su i jasnija pravila koja se odnose na rad bez ugovora, odnosno rad na crno, uz snažniju pravnu zaštitu osoba koje rade bez formalno sklopljenog ugovora.
Ako predložene odredbe ostanu u konačnom tekstu zakona, novi Zakon o radu mogao bi donijeti značajne promjene u organizaciji rada, pravima zaposlenih i obvezama poslodavaca.
Hoće li sve navedene odredbe ostati dio konačnog zakona, bit će poznato nakon javne rasprave te završetka parlamentarne procedure i odlučivanja u oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
