Poskupljenja se posljednjih godina sve snažnije osjećaju i u Hercegovini. Cijene hrane, lijekova, režija i drugih osnovnih potreba rastu, dok primanja mnogih građana ne uspijevaju pratiti taj tempo.
Ono što je nekada bio uobičajen odlazak u trgovinu danas za mnoge znači pažljivo računanje i odustajanje od dijela onoga što su planirali kupiti. Posebno je teško umirovljenicima i kućanstvima s nižim primanjima, kojima najveći dio mjesečnog prihoda odlazi na osnovne troškove.
Sve više novca odlazi na osnovne potrebe
U hercegovačkim trgovinama građani svakodnevno osjećaju posljedice rasta cijena. Hrana je među najvećim stavkama kućnog proračuna, a poskupljenja osnovnih proizvoda najviše pogađaju one koji već raspolažu ograničenim prihodima.
Uz hranu, značajan dio primanja odlazi na stanovanje, električnu energiju, lijekove, gorivo i druge režijske troškove.
Zbog toga se prostor za izlaske, putovanja, odjeću ili bilo kakvu veću kupnju za mnoge obitelji sve više smanjuje.
Poljoprivrednici između većih troškova i slabijih prinosa
Dodatni problem za Hercegovinu predstavljaju posljedice suše i drugih nepovoljnih vremenskih uvjeta.
Domaći poljoprivrednici suočavaju se s većim ulaganjima, dok su prinosi pojedinih kultura slabiji. Veći troškovi proizvodnje na kraju se moraju odraziti i na cijene proizvoda.
Na tržnicama se tako može čuti da je sve skuplje – od sjemena i zaštitnih sredstava do goriva i prijevoza.
Istodobno, građani sve češće uspoređuju cijene i traže povoljnije proizvode jer razlika od nekoliko maraka pri svakoj kupnji na kraju mjeseca postaje značajna.
Umirovljenicima najteže
Rast troškova posebno je vidljiv kod starijih građana. Prosječne mirovine u Federaciji BiH i Republici Srpskoj teško mogu pratiti sve veće izdatke za hranu, lijekove i režije.
Za umirovljenika koji mjesečno raspolaže s nekoliko stotina maraka, svako novo poskupljenje znači dodatno smanjenje novca koji ostaje za ostale potrebe.
U Hercegovini se taj pritisak osjeti i kroz svakodnevne razgovore na tržnicama, u trgovinama i ljekarnama – cijene se uspoređuju, kupuje se manje, a neke se potrebe odgađaju za neka bolja vremena.
Što donose mjeseci pred nama?
Dodatnu neizvjesnost stvaraju kretanja cijena nafte i prirodnog plina na svjetskom tržištu. Ako energenti nastave poskupljivati, veći troškovi proizvodnje i prijevoza mogli bi se ponovno preliti na cijene brojnih proizvoda.
Potrošači istodobno strahuju i od mogućeg rasta cijena električne energije, što bi dodatno opteretilo kućne proračune.
Iako se govori o rastu plaća i mirovina, građani prvenstveno gledaju koliko im na kraju mjeseca ostane nakon što podmire osnovne troškove.
A upravo je to pitanje koje sve češće postaje svakodnevna stvarnost – kako s istim prihodima pokriti sve skuplji život.
Za hercegovačka kućanstva to znači još pažljivije planiranje potrošnje, traženje povoljnijih cijena i odgađanje svega što nije nužno.
