Nakon što je Saudijska Arabija prisilno smanjila i otkazala dio ugovorenih isporuka nafte prema Europi, ponovno raste neizvjesnost na tržištu energenata. Ako se poremećaji nastave, u Bosni i Hercegovini mogao bi uslijediti novi rast cijena goriva, a s njim i dodatna poskupljenja u gospodarstvu.
Na tržištu energenata ponovno raste neizvjesnost nakon što je Saudijska Arabija prisilno smanjila i otkazala dio ugovorenih isporuka nafte prema Europi. Ako se ovakav razvoj događaja nastavi i u nadolazećem razdoblju, posljedice bi se mogle osjetiti i na tržištu Bosne i Hercegovine.
Novi rast cijena goriva na domaćim crpkama mogao bi se preliti na druge sektore gospodarstva, što bi značilo i novi val poskupljenja za građane. Poseban problem predstavlja činjenica da su cijene naftnih derivata u BiH već duže vrijeme visoke, dok domaće gospodarstvo uvelike ovisi o kretanjima na svjetskom tržištu.
Bliski istok ponovno unosi neizvjesnost
Situacija na Bliskom istoku dodatno otežava opskrbu energentima. Prema navodima iz dostavljenih informacija, dotok nafte kroz ključne alternativne pravce ozbiljno je ugrožen.
Hormuški tjesnac zbog sukoba Sjedinjenih Američkih Država i Irana već je dulje vrijeme uglavnom pod blokadom. Istodobno su, prema tim navodima, iranski saveznici Huti preuzeli kontrolu nad ključnom lukom Mokha u Crvenom moru, dok su proiranske snage iz južnog Iraka dronovima napale saudijski naftovod Istok-Zapad.
Takav razvoj događaja dodatno otežava situaciju na tržištu, posebno za zapadne zemlje koje već znatno manje koriste ruske energente.
Ekonomski analitičar prof. dr. sc. Damir Bećirović smatra kako su optimistične najave o mogućem smirivanju situacije iz svibnja sada izgubile na važnosti.
„Nažalost, očito je da u ovom trenutku do smirenja neće doći. Situaciju malo olakšava pad potražnje u Kini, no vjerojatno će i oni sada, zbog straha od budućih kretanja, željeti popuniti svoje zalihe. Tako da bi potražnja mogla postati još veća jer nije jasno koji je naftovod sljedeći na meti“, pojašnjava Bećirović.
Građani ponovno mogu osjetiti posljedice
Iako Bosna i Hercegovina ne može utjecati na geopolitička zbivanja koja određuju cijene energenata, posljedice globalnih kretanja izravno se odražavaju na domaće tržište.
Novi rast cijena goriva značio bi dodatni pritisak na kućne proračune, ali i na poslovanje kompanija kojima su troškovi prijevoza i energenata važan dio ukupnih rashoda.
Bećirović pritom upozorava na domaći sustav naplate poreza i trošarina, ističući da se s rastom cijene goriva povećava i osnovica za obračun PDV-a.
„Slijedi nam zanimljiva zima pri čemu se vlast ne odriče trošarina i svojih poreza na naftu i naftne derivate. Gnjev javnosti prebacuje se na crpke, iako one već godinama, prema mjeri Vlade Federacije BiH, imaju ograničenu maržu na 25 feninga po litri. Koja god nabavna cijena bila, one imaju istu zaradu. Jedino država bolje zarađuje jer je viša cijena ujedno i veća osnovica za obračun PDV-a“, ističe Bećirović.
Gospodarstvo traži hitne mjere
U takvim okolnostima gospodarstvo traži veću stabilnost i konkretne mjere kojima bi se ublažile posljedice mogućeg novog udara na cijene energenata.
Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković smatra da gospodarstvo mora ostati u fokusu bez obzira na politička previranja.
„Prema kompanijama moramo voditi jednako računa i nastojati da vlade entiteta interveniraju mjerama poput subvencija i stabilizacije cijena. Potrebno je napuniti određene tekuće rezerve koje trebaju postojati u BiH i pustiti ih na tržište kao posebnu mjeru te ograničiti određene marže“, poručio je Vuković.
Prema njegovim riječima, potrebno je razmotriti mjere kojima bi se gospodarstvu i građanima olakšalo razdoblje mogućeg novog rasta cijena.
Prijeti li i rast cijena električne energije?
Problem s gorivom nije jedini rizik za građane i gospodarstvo. Situaciju dodatno otežavaju problemi u energetskom sektoru, zbog kojih bi u sljedećem razdoblju moglo doći i do rasta cijena električne energije.
Vuković upozorava na stanje u proizvodnji električne energije i opskrbi.
„S tri elektroprivrede u BiH iskopano je milijun tona ugljena manje, što znači jedan teravatsat manje električne energije. Uz to smo imali izrazito sušnu godinu i slabu hidrologiju, nismo riješili problematiku opskrbe iz obnovljivih izvora poput solara te nemamo burzu električne energije. Zbog svega toga za očekivati je da će evidentno doći do poskupljenja struje“, upozorava Vuković.
Istodobno se trenutačna godišnja stopa inflacije u BiH procjenjuje na oko 3,7 posto, dok bi novi rast cijena energenata mogao dodatno povećati inflacijske pritiske.
Dodatni rizik predstavlja mogućnost da građani, zbog visokih troškova i neizvjesnosti, počnu smanjivati potrošnju. Takav razvoj događaja mogao bi se, prema navodima iz analize, odraziti i na kamatne stope.
Pred BiH je tako razdoblje dodatne neizvjesnosti na energetskom tržištu, a hoće li se globalna situacija stabilizirati uvelike će ovisiti o daljnjem razvoju događaja na Bliskom istoku i kretanju opskrbe naftom.
