Cijene goriva posljednjih tjedana snažno rastu, a dizel je na pojedinim benzinskim crpkama već premašio četiri KM po litri. Istodobno, podaci Uprave za neizravno oporezivanje pokazuju da je od trošarina i cestarina na gorivo u protekla dva desetljeća prikupljeno gotovo 19 milijardi KM, zbog čega stručnjaci smatraju da bi privremeno smanjenje fiskalnog opterećenja moglo ublažiti aktualni cjenovni udar.
Rast cijena goriva u Bosni i Hercegovini posljednjih tjedana sve se snažnije osjeća na tržištu. Na pojedinim benzinskim crpkama cijena dizela već je prešla granicu od četiri KM po litri, dok je u Banjoj Luci u ponedjeljak dosezala 3,85 KM.
Za vozača koji puni spremnik od 50 litara to znači da je za dizel potrebno izdvojiti gotovo 200 KM. Poskupljenje pritom ne pogađa samo vlasnike automobila, nego se kroz troškove prijevoza može odraziti i na cijene roba i usluga.
U takvoj situaciji stručnjaci smatraju da bi vlasti na državnoj razini trebale razmotriti privremeno smanjenje trošarina kako bi se ublažio pritisak na građane i gospodarstvo.
Od goriva prikupljeno gotovo 19 milijardi KM
Podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH, koje prenose „Nezavisne novine“, pokazuju koliko značajan prihod državi donose trošarine i cestarine na naftne derivate.
Na svaki prodani litra goriva u BiH obračunava se trošarina, a njezin iznos ovisi o vrsti derivata i kreće se od 0,30 do 0,45 KM. Uz trošarinu, plaća se i 0,15 KM cestarine za ceste, dok se dodatnih 0,25 KM izdvaja za autoceste te izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta.
Od 2006. do 31. srpnja 2026. kroz cestarinu za održavanje cesta prikupljeno je 4 milijarde i 407 milijuna KM.
Kroz cestarinu namijenjenu autocestama te izgradnji i rekonstrukciji drugih cesta, od 2009. do kraja srpnja ove godine prikupljeno je još 4 milijarde i 660 milijuna KM.
Trošarine na naftu i naftne derivate u razdoblju od 2006. do 31. srpnja donijele su dodatnih 9 milijardi i 916 milijuna KM.
Ukupno se tako dolazi do približno 19 milijardi KM, ne računajući PDV.
Prijedlog „plutajuće“ trošarine
Profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević smatra da su entitetske vlasti već poduzele određene mjere, ali da postoji prostor za dodatne intervencije na razini Bosne i Hercegovine.
Prema njegovu prijedlogu, jedna od mogućnosti bila bi uvođenje takozvane plutajuće trošarine. To bi značilo da bi se zakonom predvidjelo privremeno smanjenje trošarine u slučaju da cijena sirove nafte prijeđe određeni prag, primjerice 110 dolara po barelu.
Mlinarević također smatra da bi se za uvoznike i distributere mogla utvrditi posebna osnovica za obračun PDV-a dok traje cjenovni šok. Na taj način pokušalo bi se ograničiti prelijevanje povećanih troškova na druge cijene.
„Državne vlasti trebale bi smanjiti trošarine“
Borivoje Simić, urednik poslovnog portala Indikator, također smatra da postojeće mjere na entitetskoj razini nisu dovoljne.
Podsjetio je da su pojedine druge zemlje u razdobljima snažnog rasta cijena goriva pribjegavale smanjenju trošarina ili drugim intervencijama u strukturu cijene goriva.
„S obzirom na to da se nalazimo pred dosad najvećim udarom poskupljenja naftnih derivata, a što se kroz utjecaj inflacije može odraziti na cijelo gospodarstvo, mislim da bi državne vlasti trebale posegnuti za mjerom smanjenja trošarina“, rekao je Simić za „Nezavisne novine“.
Simić je upozorio i na pitanje rezervi nafte. U Federaciji BiH postoje određene rezerve, ali one su namijenjene situacijama poremećaja opskrbe, dok Republika Srpska nema takve zalihe.
Poskupljenje goriva utječe i na ostale cijene
Goran Mrkić, urednik portala BiznisInfo, upozorava da rast cijena goriva ne ostaje ograničen na benzinske crpke.
Veće cijene goriva povećavaju troškove prijevoza, a time se mogu povećavati i troškovi poslovanja te cijene različitih roba i usluga.
Mrkić smatra da postoji prostor za privremeno smanjenje fiskalnog opterećenja goriva, ali i za ciljanu pomoć najpogođenijima te snažniji nadzor tržišta. Cilj bi, prema njegovu stavu, bio spriječiti da poskupljenje energenata postane opravdanje za povećanje cijena koje nije proporcionalno stvarnim troškovima.
Entitetske vlasti već ograničile marže
U Federaciji BiH maksimalne marže na neaditivirane naftne derivate ograničene su na 0,06 KM po litri u veleprodaji i 0,25 KM u maloprodaji. Mjera je uvedena s ciljem ublažavanja posljedica poremećaja na tržištu energenata.
I u Republici Srpskoj na snazi su maksimalne marže od 0,06 KM u veleprodaji i 0,25 KM u maloprodaji.
Uz ograničavanje marži, u Republici Srpskoj uvedena je i izravna potpora pri kupnji goriva, kroz koju je do 20. rujna isplaćeno oko 10 milijuna KM.
Unatoč postojećim mjerama, cijene goriva ostaju visoke. Dok se na benzinskim crpkama bilježe cijene dizela koje su na pojedinim mjestima premašile četiri KM po litri, stručnjaci upozoravaju na širi učinak takvog rasta cijena.
Upravo zbog toga predlažu dodatne mjere, među kojima posebno izdvajaju privremeno smanjenje trošarina, kako bi se ublažio pritisak na građane, ali i ograničio utjecaj skupljeg goriva na gospodarstvo i cijene drugih proizvoda i usluga.
