Planirani Jonsko-jadranski plinovod bio bi dug 94 kilometra, imao bi dvosmjerni protok i godišnji kapacitet od oko pola milijarde prostornih metara plina, a mogao bi povezati Crnu Goru s plinskim sustavima u regiji.
Vlada Sjedinjenih Američkih Država odabrala je i proslijedila Vladi Crne Gore imena šest američkih kompanija koje ulaze u daljnju proceduru za prijavu za ugovore povezane s izgradnjom plinskog interkonektora prema Bosni i Hercegovini.
Riječ je o projektu kojim bi Bosna i Hercegovina dobivala američki ukapljeni prirodni plin, odnosno LNG koji u regiju stiže preko hrvatskog LNG terminala na Krku. Američka strana iskazala je interes i za druge projekte, a odluka o odabiru kompanija dolazi samo dva mjeseca nakon što su Washington i Podgorica potpisali sporazum o suradnji na provedbi strateških projekata.
Vlada Crne Gore objavila je rezultate poziva za iskazivanje interesa, ali imena šest kompanija koje će sudjelovati u daljnjoj proceduri nije javno objavila, javlja portal Indikator.ba.
U međuvremenu su osnovana posebna povjerenstva čija je zadaća institucionalna koordinacija i praćenje daljnje realizacije projekata s američkim partnerima.
Crna Gora tek treba izgraditi plinski sustav
Projekt je značajan i zbog činjenice da Crna Gora trenutačno nema infrastrukturu za prijenos i distribuciju prirodnog plina, niti je na tom tržištu uspostavljen sustav opskrbe plinom.
Prema dokumentu američkog veleposlanstva u Podgorici, upravo bi razvoj prekogranične plinske infrastrukture trebao predstavljati osnovu za stvaranje budućeg nacionalnog plinskog sustava.
Planirani sustav trebao bi pridonijeti i diverzifikaciji opskrbe energijom te integraciji regionalnog tržišta.
U početnoj fazi plinovod bi bio namijenjen transportu prirodnog plina. Međutim, projekt je zamišljen tako da infrastruktura bude spremna i za budući transport vodika, odnosno obnovljivog i niskougljičnog energenta.
IAP kao poveznica regije
Središnje mjesto u planovima zauzima Jonsko-jadranski plinovod (IAP), zamišljen kao dvosmjerni sustav koji bi povezao Transjadranski plinovod, odnosno TAP, kod Fiera u Albaniji s regionalnim plinskim sustavima prema sjeveru.
Planirana trasa prolazila bi kroz Albaniju i Crnu Goru, dok bi se njezino povezivanje prema sjeveru trebalo definirati uzimajući u obzir najprikladniju vezu s Bosnom i Hercegovinom i/ili Hrvatskom.
Izvorni koncept predviđao je povezivanje s hrvatskim plinskim transportnim sustavom na području Splita, no buduća konfiguracija trase trebala bi biti prilagođena regionalnim potrebama i mogućnostima povezivanja.
Planirani plinovod bio bi dug 94 kilometra, imao bi dvosmjerni protok, a njegov kapacitet iznosio bi oko 500 milijuna prostornih metara plina godišnje.
Opskrba i preko hrvatskog LNG terminala
Jedna od važnih značajki planiranog sustava bila bi mogućnost povezivanja s hrvatskim plinskim sustavom i opskrbe plinom koji u regiju stiže preko LNG terminala na Krku.
Na taj bi se način stvorila nova veza između Južnog plinskog koridora i plinskih sustava jadranske regije, uz mogućnost opskrbe različitim pravcima.
Projekt tako predviđa razvoj prekogranične infrastrukture koja bi mogla povezati više plinskih sustava i omogućiti dodatne pravce opskrbe.
Za Bosnu i Hercegovinu posebno je značajna mogućnost povezivanja s novom infrastrukturom preko koje bi se mogao transportirati plin koji u regiju dolazi iz drugih izvora, uključujući američki LNG preko hrvatskog terminala.
Odabir šest američkih kompanija predstavlja sljedeći korak u proceduri, dok će daljnja realizacija projekta ovisiti o nastavku koordinacije između uključenih država i institucija.
