Dok SNSD i HDZ BiH potvrđuju neraskidivo partnerstvo, u igri za prevagu nalaze se različite kombinacije sa strankama iz Federacije BiH.
U Bosni i Hercegovini započelo je postizborno preslagivanje političkih snaga, pri čemu pregovori o uspostavi vlasti na državnoj razini tek ulaze u svoju ozbiljniju i dinamičniju fazu. Službenu poruku o nastavku međusobne suradnje već su poslali SNSD i HDZ BiH, dok će preostali dio parlamentarne većine primarno ovisiti o ishodu pregovora i dogovora između političkih stranaka sa sjedištem u Federaciji BiH, prenosi Federalna televizija.
Neposredno nakon završetka izbornog procesa uslijedio je intenzivan niz bilateralnih susreta političkih lidera. Tako su razgovore održali Dragan Čović i Nermin Nikšić, potom Čović i Bakir Izetbegović, kao i Izetbegović sa Semirom Efendićem. Uz navedene susrete, održan je i sastanak stranačkih čelnika Milorada Dodika i Dragana Čovića.
Unatoč tome što HDZ BiH europski put konstantno ističe kao jedan od svojih glavnih prioriteta, dok SNSD zauzima znatno kritičniji stav prema politikama koje dolaze iz Bruxellesa, politička analitičarka Tanja Topić smatra da to partnerstvo uopće nije upitno. U izjavi za Federalnu televiziju naglasila je kako je riječ o neraskidivoj suradnji u kojoj partneri čuvaju leđa jedni drugima, čak i u situacijama koje su izazivale burne reakcije u javnosti – poput odavanja počasti na Bleiburgu ili održavanja koncerta Marka Perkovića Thompsona – pri čemu s obje strane izostaju bilo kakve reakcije.
Za potvrdu i izbor novog saziva Vijeća ministara BiH potrebne su minimalno 22 ruke u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Prema matematičkom izračunu iz priloga Federalne televizije, opcije SDA, HDZ BiH i SNSD u ovom trenutku zajedno raspolažu s 18 do 19 zastupnika, što znači da bi im za formiranje većine bila nužna podrška još nekoliko parlamentaraca. S druge strane, dosadašnja vladajuća koalicija koju su činili Trojka, HDZ i SNSD više nema komotnu većinu.
Nastalu razliku u broju ruku potencijalno bi mogle nadomjestiti stranke poput NES-a ili Stranke za BiH. Međutim, iz Stranke za BiH naglašavaju da i na federalnoj i na državnoj razini inzistiraju na tome da se prije bilo kakvih službenih pregovora o ulasku u koaliciju najprije precizno utvrdi program buduće vlasti.
Iako su čelnici SDA i SDP-a u ranijim javnim istupima poručivali kako ne žele međusobnu suradnju, u aktualnim se političkim kalkulacijama pojavljuje i opcija njihova eventualnog saveza. Novinar Ranko Mavrak ocjenjuje kako je na državnoj razini znatno izgledniji ulazak velikih nacionalnih stranaka u koaliciju, dok bi u Federaciji BiH stabilan savez mogle uspostaviti SDA i Stranka za BiH. Mavrak napominje da postoji i matematička mogućnost u kojoj bi umjesto SDA sudjelovao SDP, no upozorava kako bi to bila iznimno nategnuta, šarolika i znatno nestabilnija koalicija s vrlo neizvjesnim izgledima za dugoročniji opstanak.
Mogućnost formiranja saveza unutar etnonacionalnog trokuta koji čine SDA, SNSD i HDZ BiH ne isključuje ni analitičarka Tanja Topić, ističući da su ove tri stranke i ranije dobro surađivale te da pronalaze zajednički jezik kroz etnonacionalne interese. Osvrćući se na trajanje procesa, Topić podsjeća na ranija razdoblja dugotrajnog uspostavljanja vlasti te ukazuje na mogućnost produljenog rada aktualnog Vijeća ministara u tehničkom mandatu. Prema njezinim riječima, prijetnje iz Republike Srpske o rastezanju djelovanja sadašnjeg saziva predstavljaju ucjenjivački potencijal koji će Milorad Dodik nastojati iskoristiti. Dok pregovori traju, konačna struktura vlasti ovisit će o konačnoj raspodjeli mandata i dogovorima među strankama.
