Ivan Dabo osudio je neovlašteno postavljanje križa iznad uvale Malin posvećenog žrtvama logora na Pagu, optužujući inicijatore za političke manipulacije i ekstremizam.
Gradonačelnik grada Novalje i saborski zastupnik iz redova Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Ivan Dabo, službeno je najavio pokretanje pravnih i zakonskih procedura s ciljem uklanjanja obnovljenog pravoslavnog drvenog križa. Riječ je o obilježju koje je nedavno postavljeno iznad uvale Malin, smještene na području mjesta Metajna na otoku Pagu.
Križ je posvećen srpskim žrtvama ustaškog logorskog kompleksa koji je obuhvaćao područja Slane i Metajne tijekom ljeta 1941. godine. Međutim, kako tvrdi Dabo, obnovljeni je križ postavljen u potpunosti bez znanja i pristanka Grada Novalje, kao i bez bilo kakve suglasnosti nadležnih lokalnih i državnih službi. Prema gradonačelnikovim riječima, identična se situacija dogodila i prilikom prvotnog postavljanja križa 2015. godine.
Kako prenosi Zadarski list, Dabo je u svojem istupu oštro osudio sam način na koji je obilježje podignuto. Pritom je istaknuo kako se čin postavljanja križa zapravo koristi kao alat za šire političke manipulacije, a inicijatore je okarakterizirao vrlo oštrim rječnikom. “Smatram kako se radi o paravojnoj grupi koja nikome ne pripada, mogu je nazvati ekstremističkom”, izjavio je prvi čovjek Novalje.
Sporan način postavljanja i najava prijava
Slučaj je dospio u javnost nakon što je objavljena videosnimka na kojoj se jasno vidi kako obnovljeni drveni križ postavljaju dvojica muškaraca. Jedan od njih identificiran je kao Dušan Bastašić iz Banje Luke. Gradonačelnik Dabo čvrsto tvrdi da Grad Novalja nije bio ni na koji način upoznat s njihovim postupcima te da nitko nije ni zatražio propisanu i potrebnu suglasnost za izvođenje ovakvog zahvata na gradskom području.
U svojem je obraćanju Dabo podsjetio na fotografije iz 2018. godine na kojima se jasno može uočiti skupina od približno 50 osoba s istaknutim barjacima upravo kod drvenog križa. Gradonačelnik smatra kako bi obilježavanje ovakvih stradanja trebalo biti organizirano na sasvim drukčiji, dostojanstveniji način, uz strogo poštovanje postojećih pravnih propisa i izbjegavanje slanja bilo kakvih političkih poruka.
“Da je namjera ovih ljudi koji su ovog ljeta postavili obnovljeni križ bila dobra, poštena i da su željeli odati počast žrtvama tog logora, ne bi to napravili na ovaj način”, jasan je bio Dabo.
Najavio je kako će gradska administracija iskoristiti sve raspoložive zakonske mogućnosti kako bi se sporni križ uklonio. Istodobno, pripremaju se službene prijave koje će biti podnesene nadležnoj policijskoj upravi i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (DORH).
Dabo je pritom posebno naglasio da sam križ kao vjerski simbol nije problematičan, već je sporan čin njegova postavljanja bez odgovarajuće dokumentacije te stalna prisutnost opasnosti da se osjetljiva tema stradanja u logoru zloupotrijebi u jeftine političke svrhe.
Dijalog na komemoraciji, ali uz pravila
Valja podsjetiti da su u lipnju ove godine Srpsko narodno vijeće (SNV) i Židovska općina Zagreb organizirali službenu komemoraciju na otoku Pagu posvećenu stradalnicima logorskog kompleksa. Na tom je događaju sudjelovao i sam gradonačelnik Dabo. Tada je održao govor u kojemu je ukazao na nužnost poštovanja svih žrtava te je naglasio veliku važnost tolerancije i izgradnje modernog civilizacijskog odnosa prema događajima iz prošlosti.
Kako sam tvrdi, ta je komemoracija protekla u pozitivnom duhu dijaloga. Okupljenim predstavnicima organizacija Dabo je već tada poručio da se eventualno novo spomen-obilježje može postaviti, ali isključivo uz dogovor i poštovanje svih važećih zakonskih propisa. Osvrćući se na raniju spomen-ploču iz 1971. godine, Dabo je iznio tvrdnju kako je njezino podizanje bilo izravno povezano s političkim i društvenim okolnostima toga vremena, a ne s jedinstvenim stavom i željom samih stanovnika Paga.
“Rekao sam kako nikad više narod otoka Paga neće priznati kolektivnu žrtvu za nešto. Sugerirao sam tada da ove organizacije mogu postaviti novu spomen-ploču”, pojasnio je. Dodao je i kako bi se u procesu postavljanja nekog novog obilježja trebao usuglasiti tekst koji će na njemu pisati, uz vođenje računa o hrvatskom jeziku te izbjegavanje bilo kakvih povijesnih i statističkih manipulacija, osobito kada se iznose brojke o ukupnom broju stradalih. “Na komemoraciji sam se odredio prema žrtvama tog logora s mog kršćanskog i civilizacijskog načela”, prenio je njegove riječi Zadarski list.
Broj žrtava pod znakom pitanja
U kontekstu povijesnih činjenica, gradonačelnik je posebno istaknuo kako je Grad Novalja ostvario suradnju s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar. Rezultat te suradnje je opsežan zbornik u kojemu su priznati hrvatski znanstvenici objavili radove direktno povezane s poviješću ovog logorskog kompleksa. Dabo je posebno kritizirao nekritičko iznošenje navoda o broju ubijenih, smatrajući da se u pojedinim situacijama iznose brojke koje nemaju odgovarajuću i stručnu povijesnu podlogu.
Dok povijesni podaci za logorski kompleks Slana i Metajna neosporno potvrđuju da je na tim lokacijama tijekom 1941. godine bio zatočen iznimno velik broj ljudi, točan broj onih koji su u tim logorima ubijeni do danas se ne može sa stopostotnom sigurnošću utvrditi. Upravo zbog te činjenice, Dabo je poručio kako nema namjeru podržavati tvrdnje o broju žrtava za koje drži da nisu dovoljno utemeljene.
Uloga Dušana Bastašića
Kada je riječ o snimci postavljanja križa, u fokusu javnosti našao se Dušan Bastašić, jedan od muškaraca koji je izvodio radove. Zadarski list navodi kako je riječ o doktoru dentalne medicine iz Banje Luke koji ujedno obnaša dužnost predsjednika udruženja naziva “Jadovno 1941.”.
To je nevladina i neprofitna organizacija koja je osnovana u Banjoj Luci tijekom 2010. godine. Cilj udruženja je okupljanje potomaka žrtava i njihovih poštovatelja, organiziranje komemorativnih skupova, prikupljanje povijesne dokumentacije te istraživanje lokacija stradanja koje su povezane sa zloglasnim ustaškim logorskim sustavom Gospić – Jadovno – Pag.
Bastašić je inače rođen u Zagrebu, a podaci o njegovom podrijetlu govore da mu roditelji i preci potječu iz Velikih Zdenaca i Poljana, naselja smještenih na širem području Grubišnog Polja. Prema njegovim osobnim navodima, velik broj članova njegove uže i šire obitelji, kao i njihovi susjedi, prisilno su odvedeni iz svojih domova u travnju 1941. godine, nakon čega su stradali u likvidacijama provedenima na područjima Like, Velebita, Jadovna i samog otoka Paga.
Podsjetimo, ustaški logorski kompleks na Pagu predstavljao je integralni dio sustava progona i zatočenja osmišljenog tijekom Drugog svjetskog rata. Dok je logor Slana bio stacioniran na samom otoku Pagu, posebni logor namijenjen isključivo ženama i djeci nalazio se u obližnjoj Metajni, sjeverozapadno od uvale Slana. Popis zatočenika bio je šarolik te su ga činili Srbi, Židovi, Romi i Hrvati neistomišljenici režima. Prema zabilježenim povijesnim podacima, prvi zatočenici koji su onamo dovedeni bili su Židovi prethodno uhićeni u Zagrebu, a na Slanu su deportirani 24. lipnja 1941. godine.
Već tijekom kolovoza iste godine cijeli je logorski kompleks ubrzano napušten. U periodu između 21. i 23. kolovoza organizirana je masovna evakuacija, no prije nego što su preživjeli premješteni, provedene su likvidacije nad velikim brojem zatočenika.
Točan broj žrtava koje su ostavile svoje živote na Pagu do današnjeg dana nije utvrđen s pouzdanošću. Novonastali slučaj s postavljanjem križa stoga je još jednom otvorio javnu i političku raspravu o adekvatnom načinu obilježavanja povijesnih mjesta stradanja, pijetetu prema žrtvama te, nimalo manje važnom, nužnosti poštivanja svih zakonskih procedura pri postavljanju spomen-obilježja.
