Tijekom prvih devet mjeseci ove godine stranim državljanima ukupno je izdano 124.023 dozvole za boravak i rad, pri čemu najveći rast bilježe turizam i ugostiteljstvo te dolasci s Filipina.
Tijekom prvih devet mjeseci 2026. godine, nadležne institucije Republike Hrvatske izdale su ukupno 22.565 dozvola za boravak i rad namijenjenih državljanima Bosne i Hercegovine. Usporedi li se taj broj s istim razdobljem prethodne godine, vidljivo je da je izdano 3.198 dozvola manje, što u konačnici predstavlja pad od 12,4 posto. Unatoč takvom smanjenju broja izdanih dokumenata, građani Bosne i Hercegovine i dalje drže čvrsto prvo mjesto po brojnosti među stranim državljanima koji svoj radni put nastavljaju u Republici Hrvatskoj.
Prema službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske (MUP), na drugom se mjestu nalazi Srbija s ukupno 19.886 izdanih dozvola. Nakon nje slijede daleke destinacije – Filipini s 18.712 dozvola te Nepal sa 17.386, dok Sjeverna Makedonija zauzima peto mjesto s 10.459 odobrenih dozvola za boravak i rad.
Kada se sagleda cjelokupna slika stranog zapošljavanja, Hrvatska je od siječnja do kraja rujna ove godine stranim državljanima ukupno izdala 124.023 dozvole. S obzirom na to da je u istom razdoblju 2025. godine taj broj iznosio 136.194, zabilježen je opći pad od 12.171 dozvole, odnosno 8,9 posto. Najveće smanjenje pritom se odnosi na dozvole namijenjene isključivo za novo zapošljavanje. Njih je u devet mjeseci izdano 48.847, što je za ogromnih 19.740 manje u odnosu na prethodnu godinu – pad od visokih 28,8 posto.
S druge strane medalje, primjetan je pozitivan trend kada je riječ o produživanju već postojećih radnih dozvola. Ove je godine tako izdano 49.805 produženih dozvola, što je blagi porast u odnosu na lanjskih 48.656. Osobito je izražen rast u segmentu sezonskog zapošljavanja. Za potrebe sezonskih radnika odobrene su čak 25.371 dozvole, dok ih je u istom razdoblju prošle godine bilo 18.951. Riječ je o značajnom povećanju od čak 33,9 posto.
Analizirajući podatke po gospodarskim granama, MUP-ova statistika otkriva kako je apsolutno najveći broj dozvola izdan za rad u sektoru turizma i ugostiteljstva, s ukupnom brojkom od 48.156. Građevinski sektor smjestio se na drugo mjesto s 32.701 dozvolom. Slijede ih industrija s 15.121 izdanom dozvolom, sektor prometa i veza sa 7.853 te trgovina sa 7.752 dozvole. Zanimljivo je da je u građevinarstvu broj odobrenih dozvola smanjen za 7.423 u odnosu na prošlu godinu, dok su turizam i ugostiteljstvo istodobno zabilježili snažan rast za 2.346 dozvola.
Aktualni podaci ukazuju i na jasne promjene unutar same strukture stranih radnika koji popunjavaju radna mjesta u Hrvatskoj. Primjerice, broj dozvola odobrenih državljanima Filipina snažno je povećan – skočio je s lanjskih 12.809 na ovogodišnjih 18.712. U isto vrijeme, zabilježen je oštar pad dolazaka radnika iz drugih azijskih zemalja; broj dozvola za državljane Nepala smanjen je s 24.948 na 17.386, dok je broj onih izdanih državljanima Indije pao s 12.274 na 7.734.
Gledajući teritorijalnu raspodjelu, najviše je posla imala Policijska uprava zagrebačka, koja je izdala ukupno 30.405 dozvola za boravak i rad. Nakon nje slijedi Istarska policijska uprava s 19.363 te Splitsko-dalmatinska policijska uprava koja je izdala 15.896 dozvola.
Sveukupna statistika jasno potvrđuje da hrvatsko gospodarstvo i dalje snažno ovisi te zapošljava iznimno velik broj stranih radnika, unutar kojih državljani Bosne i Hercegovine ostaju najbrojnija i najtraženija skupina na tržištu rada.
