Prijedlog novog pravilnika u javnom savjetovanju donosi smanjenje sigurnosne razlike pri mjerenju brzine, što će rezultirati strožim sankcijama i potencijalnim rastom prihoda od prometnih kazni.
U javnom je savjetovanju u Hrvatskoj otvoren prijedlog novog Pravilnika o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine u cestovnom prometu, čije se trajanje zaključuje u ponedjeljak, 19. listopada.
Prijedlogom ovoga dokumenta predviđa se znatno smanjenje takozvane sigurnosne razlike, što u praksi znači da će se prekoračenja brzine koja zabilježe fiksni uređaji i kamere u prometu ubuduće tolerirati znatno manje nego što je to bio slučaj do sada, prenosi N1.
Prema trenutačno važećem pravilniku, pravila oduzimanja tolerancije jasno su definirana: od izmjerene brzine koja iznosi do 50 km/h oduzimaju se 3 km/h. Kod izmjerenih brzina koje se kreću u rasponu od 51 do 100 km/h priznata tolerancija iznosi 10 km/h, dok se kod brzina iznad 100 km/h od izmjerenog iznosa oduzima 10 posto, uz zaokruživanje dobivene vrijednosti na viši broj.
Stupanjem na snagu novoga pravilnika ova se praksa znatno mijenja na štetu prekršitelja. Primjera radi, vozaču kojemu kamera u naseljenom mjestu s ograničenjem od 50 km/h zabilježi brzinu od 86 km/h, po novim bi se pravilima priznavala sigurnosna tolerancija od samo 5 km/h, umjesto dosadašnjih 10 km/h.
U tom slučaju mjerodavna izračunata brzina iznosila bi 81 km/h, što predstavlja prekoračenje od 31 km/h iznad dopuštene granice. Zbog toga bi predviđena novčana kazna umjesto dosadašnjih 130 eura skočila na čak 390 eura.
Službeni podaci Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) potvrđuju da fiksni uređaji za nadzor brzine bilježe uvjerljivu većinu prometnih prekršaja. Tijekom prošle godine u Hrvatskoj je ukupno utvrđeno 320.046 prekršaja prekoračenja brzine, od čega su kamere zabilježile 200.137 slučajeva, odnosno 62 posto.
Jednak se trend nastavio i u ovoj godini; u prvih osam mjeseci od ukupno 226.302 zabilježena prekršaja prekoračenja brzine, fiksni uređaji registrirali su njih 145.129 ili 64 posto. Statistika za prošlu godinu dodatno otkriva kako su najučestalija bila prekoračenja od 10 do 20 kilometara na sat iznad dopuštenog limita u naseljima, s ukupno 124.611 evidentiranih slučajeva.
Gledajući infrastrukturu na terenu, u Hrvatskoj se trenutačno koristi ukupno 206 fiksnih kamera koje se sustavno rotiraju i raspoređuju na čak 807 predviđenih lokacija. Iz MUP-a pojašnjavaju kako se kamere premještaju u različitim vremenskim razdobljima, ovisno o procjenama sigurnosti nadležnih policijskih uprava.
Najveći broj lokacija za postavljanje kućišta nalazi se na područjima Policijske uprave splitsko-dalmatinske i PU zagrebačke – po 86 u svakoj – te na području PU međimurske sa 62 lokacije. S druge strane, najmanji broj kućišta zabilježen je na području PU karlovačke (12 lokacija) te PU požeško-slavonske (13 lokacija).
Iako su fiksne kamere primarno postavljene za mjerenje i utvrđivanje brzine kretanja vozila, MUP napominje kako se zabilježeni materijal koristi i za sankcioniranje drugih prekršaja. Ako je na snimci jasno vidljivo nepravilno korištenje mobitela tijekom vožnje, nekorištenje sigurnosnog pojasa ili bilo koje drugo protupravno ponašanje, vozač ili putnici u vozilu bit će kažnjeni i za te prekršaje.
Iako u MUP-u ne vode posebnu analitičku statistiku o naplaćenim iznosima isključivo po vrstama prekršaja, prikupljanje novčanih kazni vrši se skupno prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. Službeni podaci iz Godišnjeg izvješća o izvršenju državnog proračuna pokazuju da je prošle, 2025. godine, od kazni za prometne i druge prekršaje u nadležnosti MUP-a naplaćeno ukupno 80,77 milijuna eura.
To predstavlja porast od 11,6 milijuna eura u odnosu na 2024. godinu. S obzirom na to da je neprilagođena i prekomjerna brzina najčešći prometni prekršaj, jasni su pokazatelji da se dominantan dio tog prihoda odnosi upravo na te kazne, a uvođenjem novih pravila i manje tolerancije navedeni bi iznosi mogli dodatno porasti.
