Vršitelj dužnosti visokog predstavnika Louis Crishock u 70. izvješću Vijeću sigurnosti UN-a upozorava na sustavne opstrukcije, drastično kašnjenje proračuna i zastoj u euroatlantskim integracijama.
Dugotrajne političke blokade i sustavne opstrukcije državnih institucija, proistekle ponajprije iz Republike Srpske, postupno narušavaju funkcionalnost Bosne i Hercegovine te znatno povećavaju rizik od njezina de facto razdvajanja. Upozorava se na to u 70. izvješću Ureda visokog predstavnika (OHR), koje će 30. listopada biti službeno predstavljeno pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Dokument obuhvaća razdoblje od 16. travnja do 15. listopada 2026. godine, a prvi ga put u svojstvu vršitelja dužnosti visokog predstavnika potpisuje Louis Crishock, koji je na toj dužnosti naslijedio Christiana Schmidta. Unutar opsežne analize, posebna se pozornost posvećuje institucionalnim blokadama, održanim općim izborima te političkim i društvenim reakcijama koje su uslijedile nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
Prema službenoj ocjeni OHR-a, izravni napadi na ustavni poredak Bosne i Hercegovine tijekom promatranog šestomjesečnog razdoblja bili su manje izraženi u usporedbi s početkom 2025. godine. Međutim, nastavljene su opasne institucionalne opstrukcije i zapaljiva politička retorika, koje dolaze uglavnom iz krugova vlasti Republike Srpske.
U izvješću se naglašava kako takvo djelovanje izravno ograničava sposobnost državnih tijela da ispunjavaju svoje zakonske obveze, čime se izravno usporava napredak u euroatlantskim integracijama. Posebno se problematičnima smatraju uočeni pokušaji zaobilaženja državnih institucija i uspostavljanja zasebnih pravnih te institucionalnih struktura u Republici Srpskoj. OHR upozorava kako bi takvi jednostrani potezi mogli dovesti do postupnog, odnosno de facto odvajanja entiteta od Bosne i Hercegovine.
U dokumentu se detaljno navodi kako su uskraćivanje kvoruma, namjerno odgađanje imenovanja i ograničenja u financiranju znatno otežali rad državnih institucija. Posebno se izdvaja Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, čije je funkcioniranje često bilo blokirano odlascima izaslanika SNSD-a, bilo da su to činili samostalno ili u dogovoru s izaslanicima HDZ-a BiH.
Zbog postojanja različitih parlamentarnih većina, pojedini zakonski prijedlozi koji su dobili potrebnu potporu u Zastupnički domu nisu uspjeli proći Dom naroda. Istodobno, nikakav napredak nije postignut u donošenju ključnih zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću te zakona o sudovima, čije je usvajanje važno za nastavak europskih integracija.
Kada je riječ o financijskom sektoru, OHR upozorava na dugogodišnje probleme s redovitim financiranjem državnih tijela. Proračun Institucija BiH za 2026. godinu usvojen je tek 27. srpnja, odnosno gotovo osam mjeseci nakon zakonski predviđenog roka, u ukupnom iznosu od 2,559 milijardi KM.
Podaci OHR-a pokazuju da je u posljednjih 25 godina državni proračun na vrijeme usvojen svega pet puta, dok je posljednji takav slučaj zabilježen prije deset godina. Uz to, zbog blokada u raspodjeli prihoda od neizravnih poreza, Federaciji BiH nanesena je izravna šteta veća od 150 milijuna KM, dok 128 milijuna KM prikupljenih prihoda od cestarina i dalje stoji blokirano u rezervama uslijed izostanka trajnog dogovora o raspodjeli tih sredstava.
U izvješću se izravno spominje i Milorad Dodik koji je, unatoč zabrani obnašanja javnih dužnosti, prema procjeni OHR-a ostao jedan od ključnih političkih aktera u Republici Srpskoj. Posebno se izdvajaju njegove najave o vraćanju pojedinih nadležnosti s državne na entitetsku razinu u ključnim područjima poput obrane, granične kontrole, obavještajnih službi te neizravnog oporezivanja. Također, naglašava se i nastavak neprovođenja odluka Ustavnog suda BiH o državnoj imovini, pri čemu se pred Pravobraniteljstvom BiH trenutačno vodi oko 2.200 aktivnih predmeta povezanih s ovom tematikom.
Na lokalnoj razini, OHR se osvrnuo i na političku situaciju u Mostaru, gdje su sporovi oko imenovanja doveli do bojkota sjednica Gradskog vijeća Mostara od strane Kluba Bošnjaka. Taj je slučaj naveden u sklopu analize širih političkih sporova povezanih s imenovanjima i funkcioniranjem institucija na različitim razinama vlasti.
Analiza obuhvaća i opće izbore održane 4. listopada, na kojima su prvi put u cijeloj zemlji primijenjene nove izborne tehnologije. Biometrijska identifikacija birača bila je uspješna u više od 97 posto slučajeva te nisu zabilježeni veći tehnički problemi.
Ukupna izlaznost birača iznosila je 42,02 posto, što predstavlja pad u odnosu na izbore 2022. godine kada je izlaznost bila 50,43 posto. Vršitelj dužnosti visokog predstavnika Crishock pritom je upozorio na izraženu populističku i nacionalističku retoriku tijekom izborne kampanje te zlouporabu javnih resursa.
U završnom dijelu, OHR procjenjuje kako bi formiranje vlasti nakon izbora moglo biti dugotrajno, uz rizik dodatnog zastoja na europskom putu Bosne i Hercegovine. O 70. izvješću službeno će se raspravljati na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a 30. listopada, kada je predviđeno i razmatranje produljenja mandata vojne misije EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini.
Temeljno upozorenje OHR-a ostaje da dugotrajno slabljenje državnih institucija, čak i bez formalnih promjena ustavnog poretka, može dovesti do postupnog prijenosa stvarne moći i nadležnosti s državne na entitetsku razinu.
