Agencija tvrdi da ravnatelj ne odlučuje o mirovinama te da se zakon primjenjuje jednako bez obzira na nacionalnost.
Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) odlučno je odbacila optužbe prema kojima njezin direktor Darko Ćulum navodno pokušava ubrzati umirovljenje bošnjačkih policijskih službenika, među kojima se nalaze i oni koji su navodno sudjelovali u pokušaju uhićenja Milorada Dodika.
Cjelokupna polemika u javnosti izbila je nakon što je portal Raport objavio informaciju da je Ćulum od Federalne uprave policije te pojedinih županijskih MUP-ova zatražio uplatu nedostajućih mirovinskih doprinosa za službenike koji su ranije radili u tim institucijama. U svojemu tekstu Raport tvrdi kako istovjetni zahtjevi nisu upućeni MUP-u Republike Srpske, čime se otvara pitanje mogućeg selektivnog umirovljenja bošnjačkih kadrova unutar Agencije.
Iz SIPA-e takve optužbe u potpunosti i odlučno odbacuju, ističući kako je u ovome slučaju riječ o redovitom izvršavanju zakonskih obveza, a nipošto o osobnoj odluci direktora. Prema službenome objašnjenju Agencije, policijskom službeniku radni odnos prestaje automatski kada navrši 40 godina mirovinskoga staža, neovisno o njegovoj životnoj dobi, ili kada se ispune drugi zakonom propisani uvjeti. Iz Agencije dalje navode kako su nadležnim MUP-ovima uputili službene dopise upravo zato što su za pojedine službenike nedostajale uplate doprinosa ili te uplate nisu bile pravilno evidentirane.
„Direktor Agencije ne može ubrzati umirovljenje”, izričito poručuju iz SIPA-e, naglašavajući da prestanak radnoga odnosa nastupa po sili zakona, bez ikakvoga obzira na nacionalnu pripadnost službenika ili na to koga je taj službenik želio uhititi.
U službenome priopćenju za javnost medijske su napise proglasili zlonamjernima i tendencioznima, dodajući kako pojedini novinari imaju osobne ili političke veze s bivšim zaposlenicima Agencije. Također naglašavaju kako se svako doneseno rješenje o prestanku radnog odnosa može pravno osporavati podnošenjem žalbe te pred nadležnim sudom.
Unatoč iznesenom reagiranju, pitanje jesu li prema službenicima iz Federacije BiH i Republike Srpske primjenjivani potpuno jednaki kriteriji i dalje ostaje otvoreno, budući da se SIPA u svojemu demantiju nije zasebno očitovala na tvrdnju da spomenuti dopisi nisu upućivani MUP-u Republike Srpske.
