Svi građani Hrvatske koji su od prošle srijede izvadili krv zbog kontrolnih ili nekih drugih pregleda, nevezanih za zarazu Covid-19, potencijalni su kandidati za provođenje velike studije koja će pokazati koliko je duboko koronavirus ušao u hrvatsku populaciju.
“U prvoj fazi nasumice će se izabrati 1.100 uzoraka krvi, koji su prikupljeni iz bolničkih laboratorija, domova zdravlja i zavoda za javno zdravstvo diljem zemlje. Obavijestili smo laboratorije da od srijede čuvaju uzorke. Prikupljanje će trajati 10-ak dana, a do tad očekujemo da će stići 1.100 ELISA testova kojima ćemo utvrditi koliko ljudi ima antitijela, tj. koliko ih je, ne znajući za to, bilo u kontaktu s virusom”, rekao je za Jutarnji list Krunoslav Capak, direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u čijoj će se ustanovi provoditi testiranja.
On je kazao da će se u toj prvoj fazi promatrati “anonimni uzorci” odnosno znat će se samo spol osobe, godine i boluje li od neke bolesti ili je potpuno zdrava.
“Ime i prezime nam nije važno. Ono što želimo jest vidjeti koliko je zapravo ljudi preboljelo virus asimptomatski. Na takve uzorke smo se odlučili jer smatramo da najrelevantnije predstavljaju populaciju. Neke zemlje su se odlučile koristiti krv dobrovoljnih darivatelja krvi, ali mi smatramo da tako ne bismo dobili kvalitetnu sliku jer su većina darivatelja krvi zdravi muškarci, srednje životne dobi”, rekao je Capak.
Za rezultate bitno pouzdanijih ELISA testova također ne treba puno vremena. U aparat se odjednom može staviti 100 uzoraka i za sat vremena se dobiju rezultati.
“Što se tiče nekog konkretnog zaključka, tih 1.100 uzoraka neće biti dovoljno. Smatram da bismo trebali imati oko osam tisuća uzoraka, što je naš sljedeći korak”, pojašnjava Capak.
Naime, nakon ovog testnog analiziranja, kreće se u veliko istraživanje, koje bi trebalo obuhvatiti oko 20 ili čak 30 tisuća ljudi.
“Projekt smo već prijavili Hrvatskoj zakladi za znanost. Tu govorimo o između 20 i 30 tisuća ljudi. Tad ćemo obavijestiti ljude, odnosno dat ćemo upitnik kad vade krv, može li se koristiti njihova krv. Oni će nam trebati za daljnja istraživanja, odnosno da ih pratimo kako bismo ustanovili koliko traje imunost”, kaže Capak.
Poznato je da svaki virus ne razvija antitijela na isti način. Primjerice, ako prebolimo ospice, nećemo ih više dobiti, gripu možemo dobiti već sljedeće sezone, a za Covid-19 još nema nikakvih saznanja, jer postoji tek nekoliko mjeseci.
Dio istraživanja radit će se i u Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, gdje će se pokušati ustanoviti stanje među liječnicima i medicinskim sestrama. Naime, kao Klinika koja ipak ima najviše doticaja s virusom, bit će zanimljivo vidjeti jesu li liječnici i sestre ‘prokuženi’ i u kojoj mjeri. Također, postoji intencija da se isto napravi i u domovima za starije i nemoćne.
“Takve podatke nam je jako važno znati, jer imamo dosta slučajeva, pogotovo iz domova za starije, gdje smo testirali kompletno osoblje i dobar dio njih se pokazao pozitivnim, a da nema ni jedan simptom koji bi ukazivao na bolest”, zaključio je Capak i dodao kako je najvažnije upoznati bolest i znati kako se ponaša.
To je jedan od načina na koji će se kontrolirati bolest, jer što više podataka i saznanja imamo, lakše ju je suzbiti ili barem držati pod kontrolom. Hrvatska, naravno, nije jedina koja će provoditi takvo istraživanje, a dosadašnji pokazatelji iz drugih zemalja pokazuju da je broj oboljelih koji su bolest prehodali a da to nisu znali bitno veći od onih brojeva koje službeno dobivamo na dnevnoj razini. Kad se bude dublje ušlo u analizu, znat će se i koliko je zapravo teških slučajeva u odnosu na broj oboljelih i kolika je zapravo smrtnost.
