Prvom presudom Ustavnog suda BiH da se naredbom o zabrani kretanja starijih od 65 i mlađih od 18 kršilo ljudsko pravo o slobodi kretanja prva je presuda kojom se pokazalo da je BiH bila na “klimavim nogama” što se tiče ljudskih prava tijekom donošenja zapovijedi i mjera u cilju suzbijanja koronavirusa.
Pred Ustavnim sudom je uskoro i odluka o zabrani napuštanja mjesta prebivališta, a pred sudovima će se naći i odluke o karanteni od 28 dana – izolaciji osoba koji su ušli na područje BiH, piše Dnevni list.
Pred ombudsmenom brojne pritužbe za kršenje ljudskih prava
Pred Institucijom ombudsmena za ljudska prava BiH već postoje otvoreni predmeti po prijavi brojnih bh. građana po pitanju Naredbe o upućivanju u karantenu, a koju je donio Federalni stožer civilne zaštite, a potom preuzeli stožeri nižih razina. Da postoje brojne žalbe, pa između ostalih i za karanten u mjestu Ortiješ kod Mostara o kojem se u posljednje vrijeme govorilo u medijima, za Dnevni list je potvrdila i ombudsmenica za ljudska prava Nives Jukić.
“Pred Ombudsmenom BiH pokrenute su individualne žalbe i otvoren je postupak istraživanja. Zaprimamo žalbe o povrjedi njihovih prava tijekom pandemije, te tražimo očitovanja je li se postupalo sukladno naredbama i u suglasju stožera, koja su adekvatna rješenja ali i propusti”, rekla je ombudsmenica Jukić, kazavši da će informacija o kojem je broju žalbi iz cijele BIH riječ, nakon iscrpne analize, uskoro biti dostupna javnosti.
Federalni stožer Naredbu o karanteni jučer je naprasno ukinuo i to nakon niza svjedočenja u medijima osoba koje su doslovno bile sprovedene u karantenske prostorije, pojedine čak i zaključane, a značajan broj njih i bez potrebnog testiranja i medicinske srkbi s vrlo oskudnom prehranom.
“Iz vlastitog doma doveden sam u karantenu kao da sam kriminalac. Ne znam kome se obratiti, liječnici nam ne dolaze i ne znam koji je moj status”, riječi su mladića iz Neuma koji je doveden u karantenu u Mostar. Pojedini u ostalim karantenama u BiH, kao primjerice u Zenici, svoje nezadovoljstvo su ispoljavali čak štrajkom glađu. Do sada je za 26 tisuća osoba izdano rješenje o karanteni.
OSCE sustavno prati situaciju
Stanje ljudskih prava u BiH tijekom pandemije prati i Misija OSCE-a u BiH. “Misija OSCE-a u BiH izbliza i sustavno prati stanje ljudskih prava u svezi s virusom COVID-19. U ranim fazama ove krize smo osudili stigmatizaciju osoba zaraženih virusom COVID-19, kao i prijetnje i govor mržnje upućen protiv tih osoba, što još uvijek smatramo apsolutno neprihvatljivim. Potrebno je da nadležna tijela temeljito istraže sve takve navode.
Vjerujemo da je od ključne važnosti osigurati da svi građani BiH uključujući sve ranjive grupe poput starih osoba, djece i nacionalnih manjina, kao i migranti, budu ravnopravno tretirani i da njihova ljudska prava budu u svakom trenutku u potpunosti poštovana“, stoji u izjavi za Dnevni list.
Pravodobna reakcija stožera na mjeru karantene
Na odluku Federalnog stožera civilne zaštite da se svim osobama koje ulaze u BiH izdaje rješenje o stavljanju u karantenu u trajanju od 28 dana kao mjeru ograničavanja kretanja već od 14. travnja reagirali su mnogi županijski stožeri civilne zaštite smatrajući da je bolja mjera kućna samoizolacija od 14 dana uz medicinski nadzor.
Ovako su reagirali iz Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanske županije, potom slično i 15. travnja iz Kriznog stožera Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojske županije gdje su istaknuli da treba ukinuti mjere takve karantene, a isto stajalište i istog dana istaknuli su iz Kriznog stožera Srednjo-bosanske županije.
U svezi toga dobro je za podsjetiti da se zapovjednik Općinskog stožera civilne zaštite Općine Prozor-Rama, dr. Jozo Ivančević, prvi usprotivio sprovođenju u karanten svojih sugrađana iako su imali mogućnost samoizolacije u vlastitom domu.
On je rekao da “po cijenu vlastitog privođenja neće kupiti sugrađane i slati ih u neku mostarsku karantenu gdje bi se još mogli i zaraziti”, navodeći da su spomenute osobe već u samoizolaciji u svojim domovima.
Vrlo kritičan je bio i predsjedatelj Doma naroda Federacije BiH Tomislav Martinović koji je apelirao prema stožerima da puste osobe koje su u karantenama na samoizolaciju u svoje domove jer su isti, kako je naveo “žrtve čudnog polusustava koji je trenutno na snazi”, te da su mjere pravno sumnjive, protivne ustavima i zakonima koji su na snazi u BiH.
Zakašnjela reakcija tek nakon brojnih apela
Krizni stožer HNŽ-a svoj stav o karanteni, kako je kazano, tek je u četvrtak uputio prema Federalnom stožeru civilne zaštite i Federalnom ministarstvu zdravstva, istodobno se pravdajući da se radi o odluci Federalnog stožera koju su oni – samo provodili.
Na žalost, zakašnjelo su po ovom pitanju reagirali i iz HNS-a i to nakon što je, predsjednik HDZ 1990 Ilija Cvitanović, stranke članice, također apelirao na puštanje osoba iz karantene i omogućavanje na samoizolaciju u vlastitim domovima i uz medicinski nadzor i testiranje.
Naime, zakašnjela reakcija iz HNS-a iz koje su “uputili poziv svim stožerima, sukladno nadležnostima, koji su donijeli odluke o karanteni, da iste odmah izmjene ili stave izvan snage”.
“Umjesto postojećih karantena potrebno je odrediti izolaciju svima onima koji moraju biti u njoj, a neka je provode pod nadzorom u svojim domovima”, naglasili su iz HNS-a.
Kršena ljudska prava i starom i mladom
Donijevši odluku da je naredbom o zabrani kretanja osobama starijim od 65 godina i mlađim od 18 godina kršeno ljudsko pravo o slobodi kretanja.
Podsjetimo da u BIH, od 3,53 milijuna žitelja, populacija mlađih od 18 i starijih od 65 čini skoro trećinu ovog broja – oko 400.000 maloljetnika i više od pola milijuna osoba starijih od 65 godina. Ovom mjerom potpune zabrane kretanja u trajanju od više od mjesec dana, kako se pokazalo po odluci Ustavnog suda BiH, prekršeno je ljudsko pravo na slobodu kretanja za skoro milijun bh. žitelja.
No, prema mišljenju pravnih stručnjaka, ovakva odluka je i svojevrsni kompromis Ustavnog suda BiH jer istu Sud nije ukinuo već pružio mogućnost uvođenja blažih mjera ograničenja uz ciljano vremensko ograničenje trajanja naredbe. Ovaj kompromis Ustavnog suda BiH, može se kazati, spasio je i Federaciju i RS jer, da je u ova dva slučaja apelantima dosuđena naknada, sudovi bi zasigurno bio zatrpani stotinama tisuća tužbi, što bi bio završni udar BiH nakon COVID-a-19 i enormnih ekonomskih gubitaka kao posljedice pandemije i mjera koje su uslijedile na njenom suzbijanju.
Kako nadomjestiti više od mjesec dana ‘kućnog pritvora’ bez prijašnje znanstvene analize kao i sve posljedice takvog života koje zasigurno nisu zanemarive, za više od milijun građana BiH i to prvenstveno jer Svjetska zdravstvena organizacija nije donijela nijednu preporuku iz koje bi se dalo zaključiti da su, primjerice, mlađi od 18 godina opasni prenositelji širenja virusa. Podsjetimo na riječi glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa: “Nikada nemojmo zaboraviti, u svemu što radimo, da je virus prijetnja, a ne ljudi”.
UN: Represivne mjere u ime pandemije
Glavni tajnik UN-a rekao je u četvrtak da bi kriza izazvana pandemijom koronavirusa vladajućima u nekim zemljama mogla dati izliku da upotrijebe represivne mjere koje nisu povezane s pandemijom te je upozorio da bi mogla nastati kriza ljudskih prava, prenijela je Hrvatska izvještajna novinska agencija (HINA).
Antonio Guterres objavio je izvještaj UN-a u kojemu je objašnjeno na koji bi način poštivanje ljudskih prava trebalo voditi odgovor na zdravstvenu, društvenu i ekonomsku krizu s kojom se svijet suočava uslijed pandemije koronavirusa, prenosi HINA.
Glavni tajnik UN-a kazao je da virus ne diskriminira, ali njegovi učinci jesu diskriminatorni.
“Vidimo nerazmjeran utjecaj na određene skupine, porast govora mržnje, usmjeravanje na ranjive skupine i rizik od oštrih sigurnosnih odgovora koji podrivaju zdravstveni odgovor”, rekao je Guterres.
U izvještaju UN-a navodi se da su migranti raseljeni unutar vlastite zemlje i izbjeglice posebno ranjive skupine. Kaže se da je više od 130 država zatvorilo granice, a samo ih je 30 izuzelo od te zabrane tražitelje azila.
Kriza bi u nekim zemljama mogla biti povod za “usvajanje represivnih mjera koje nisu povezane s pandemijom”, kazao je te dodao da je to neprihvatljivo. U izvješću se ne navodi primjer usvajanja takvih mjera.
Guterres je pozvao vlade da budu transparentne i odgovorne javnosti te je naglasio da su građanske slobode i sloboda tiska “ključni”. “Najbolji je odgovor onaj koji proporcionalno odgovara na trenutačnu prijetnju, a istovremeno štiti ljudska prava i vladavinu prava”, poručio je čelnik UN-a.
Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa da će svijet doživjeti najveću recesiju od Velike depresije.
UN je naveo da pandemija stvara teško ekonomsko stanje koje će “ako ga se ne ublaži, pojačati tenzije te bi moglo izazvati građanske nemire”, dodajući da bi u tom slučaju moglo doći do oštrog represivnog odgovora. “Nikada nemojmo zaboraviti, u svemu što radimo, da je virus prijetnja, a ne ljudi”, poručio je Guterres, prenosi HINA.
