Radikalne desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) je u Predstavničkom domu Njemačke (Bundestagu) počela problematizovati status Christiana Schmidta kao visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Oni su u petak, 21. veljače, uputili više pitanja kojima problematizuju Schmidtov status, a kao razlog za to su istaknuli sljedeće:
“Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC) je 21. svibnja 2021. imenovao Christiana Schmidta za visokog predstavnika. No, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija nije potvrdilo ovo imenovanje, što izaziva sumnju u legitimnost njegovih odluka u odnosu na međunarodno pravo. Ipak, prema mišljenju sumnjičavih, visoki predstavnik je donio nekoliko obvezujućih odluka koje imaju dubok utjecaj na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Prema njima, postoji značajna zabrinutost oko toga da su prekoračena ovlaštenja prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma”.
Shodno navedeno, AfD-ovci su postavili sljedeća pitanja:
- Da li je savezna vlada ocijenila Schmidtov legitimitet prema međunarodnom pravu u svjetlu nepostojanja odluke Vijeća sigurnosti UN-a i, ako jeste donijela tu ocjenu, koja je to ocjena;
- Što savezna vlada uviđa kao posljedice činjenice da Rusija nije prihvatila imenovanje Schmidta za visokog predstavnika;
- Koje je pravno obvezujuće odluke 2022. i 2023. donio visoki predstavnik, da li ih je ocijenila savezna vlada i, ako jeste, kakva je ta ocjena;
- Da li savezna vlada smatra da su te odluke prekoračenje ovlasti visokog predstavnika, koje su definirane Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, i, ako nisu prekoračenje, zašto nisu;
- Koje posljedice po stabilnost i suverenitet ovih odluka uočava savezna vlada;
- Da li je savezna vlada poduzela korake da se potvrdi Schmidtovo imenovanje u Vijeću sigurnosti UN-a, i, ako jeste, koji su to koraci, a ako nije, zašto to nije uradila;
- Da li savezna vlada planira zalagati se za reformu institucije visokog predstavnika kako bi osnažila njegov legitimitet na međunarodnom nivou, i, ako planira, u kojoj mjeri;
- Da li se savezna vlada pozabavila time da li su politički potezi u Bosni i Hercegovini, posebno protiv predstavnika Republike Srpske, politički motivirani? Koje korake poduzima savezna vlada kako bi osigurala da ti potezi budu pošteni i transparentni (navedite konkretne korake);
- Da li savezna vlada ima stav o tome da li odluke visokog predstavnika mogu dovesti do nastavka političke destabilizacije regije, i, ako ima, kakav je taj stav;
- Da li savezna vlada ima stav o tome kako ocjenjivati postupke visokog predstavnika u kontekstu suvereniteta i nezavisnosti Bosne i Hercegovine i, ako ima, kakav je taj stav;
- Da li savezna vlada ima stav o tome da li je pristup visokog predstavnika vrijedan podrške, čak i ako ga bh. akteri i međunarodni akteri smatraju pravno upitnim i, ako ima taj stav, kakav je on;
- Da li je savezna vlada taj stav donijela na osnovu različitih međunarodnih mišljenja o imenovanju i djelovanju visokog predstavnika;
- Da li savezna vlada razgovara s međunarodnim partnerima kako bi se došlo do zajedničkog stava o ulozi visokog predstavnika i, ako jeste tako, s kojim partnerima razgovara i kakav je sadržaj tih razgovora;
- Da li je savezna vlada procijenila utjecaj odluka visokog predstavnika na ekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine i, ako jeste, kakva je ta procjena;
- Da li savezna vlada smatra da je ekonomska podrška Europske unije u svrhu smanjenja tenzija u regiji;
- Da li savezna vlada planira podržati provođenje reformi u procesu europskih integracija i, ako planira, o kakvoj podršci je riječ;
- Da li savezna vlada smatra da je uloga visokog predstavnika remetilačka ili korisna po dugoročni mirovni proces i političku stabilnost države;
- Da li savezna vlada ima stav o tome kakav je utjecaj visokog predstavnika na ljudska prava i, ako ga ima, kakav je taj stav.
AfD je ova pitanja uputio njemačkoj vlasti u jeku jedne od najvećih poslijeratnih političkih kriza u Bosni i Hercegovini. Suština te krize jeste osporavanje legaliteta visokog predstavnika usljed sudskog procesa protiv predsjednika RS-a Milorada Dodika (SNSD) i v.d. direktora Službenog glasnika RS-a Miloša Lukića.
Obojica su optuženi da su odgovorni za neprovođenje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta u RS-u. Pred Sudom Bosne i Hercegovine sutra će im biti izrečena prvostupanjska presuda.
AfD je nakon parlamentarnih izbora 23. veljače druga najjača stranka u Njemačkoj, a koja se ranije dovodila u vezu s vladajućima u RS-u. Rast snage ove stranke je jedna od stvari na koju Dodik računa usljed globalnih promjena, a koje se prvenstveno odnose na ponovni izbor Donalda Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.
