Optimizma da će se stvari preokrenuti ima, ali je situacija neizvjesna.
Koliko god se ponekad činilo da su ljeta uvijek ista i da nema značajnih promjena preko noći, došla su nova vremena, ona u kojima svijet kakav smo poznavali više nije isti. I ovih dana, dok slušamo naše gastarbajtere koji vrijedno rade i zarađuju u Njemačkoj, možda najbolje vidimo kako se sve mijenja i kako od hvalospjeva o najjačoj sili Europe više nema ništa.
Naravno, naši radnici i dalje ističu da su plaće dobre, međutim, troškovi su toliko porasli da je nemoguće pratiti sve to. Ako netko nema dobar posao, a više se ne govori o kvaliteti posla, nego o tisućama eura mjesečno, onda mu je bolje doma nego vani, piše Večernji list BiH.
Snalažljivost ljudi
Naši ljudi su snalažljivi, iako smo tim epitetom uvijek opravdavali rad na crno. Međutim, iz ove perspektive, bez tog dodatnog prihoda koji bi strpali u džep, egzistencija bi mnogima bila ugrožena, i to ne samo u Njemačkoj nego i diljem svijeta. Teško je reći što se točno promijenilo, no evo što kaže Erdin Kadunić, koji je nedavno za Radio Sarajevo citirao njemačkog analitičara Wolfganga Munchaua: – Njemačko čudo više ne postoji, zemlja je zapala u fazu strukturne stagnacije.
Umjesto reformi i modernizacije, njemačke političke i industrijske elite desetljećima su čuvale status quo, ignorirajući signale promjena koji su dolazili iz digitalnog, energetskog i globalnog tržišnog konteksta – naveo je Munchau u svojoj najnovijoj knjizi. – Volkswagen, nekadašnji ponos njemačke industrije, danas je simbol zaostajanja.
Umjesto da predvodi tranziciju prema elektromobilnosti, upleten je u afere i gubi utrku s kineskim i američkim proizvođačima. Projekti izgradnje tvornica čipova, poput Intelova pothvata u Magdeburgu, zaglibili su u birokraciji i političkoj neodlučnosti. Infrastruktura je zastarjela, internet spor, a mobilna mreža ispod europskog prosjeka. Istovremeno, obećanja o tehnološkoj dominaciji umjetne inteligencije ostala su prazna retorika. Iako Njemačka ostaje aktivna u globalnoj ekonomiji, njezin utjecaj je u padu – ne samo zbog usporavanja industrijske proizvodnje i izvoza već i zbog slabosti njezinih financijskih institucija.
Njemačke banke, uključujući Deutsche Bank i Commerzbank, desetljećima su zaostajale za američkim i azijskim konkurentima u području inovacija, digitalnih usluga i investicijskih strategija. Umjesto da budu motor europskog financijskog sektora, one su često bile predmet skandala, unutarnjih reformi i državne potpore – što dodatno odražava opće usporavanje njemačkog modela – ističe Munchau u svojoj knjizi, citira Kadunić za Radio Sarajevo. Komentirao je i koliko ovo sve utječe na BiH, a svi znamo da itekako utječe s obzirom na to da radnici izvana šalju milijarde eura svojima u ovoj zemlji.
– Njemačka je za nas više od partnera -to je zemlja u koju migriramo, iz koje dolaze investicije i koja već godinama ima ključnu ulogu u europskom procesu proširenja. Ako Njemačka uspori, taj usporeni ritam osjetit će i Balkan: kroz manju potražnju za radnicima, slabiji politički utjecaj Berlina u Bruxellesu, pad doznaka i opću nesigurnost. S druge strane, poruke iz knjige mogu poslužiti i kao lekcija za domaće lidere: da nema napretka bez reformi, da se izbjegavanje konflikta i zatvaranje u birokratske krugove dugoročno osvećuju te da ekonomija koja ne ulaže u budućnost – ne može preživjeti – zaključio je.
S druge strane, ekonomist Martin Luck ističe da se mijenja uloga svjetskih sila i da to ima posljedice na mnoge zemlje koje su duboko integrirane u svjetsku trgovinu, među kojima je i Njemačka. Naglašava da stoga ne iznenađuje što njemačka industrija sada prolazi kroz teškoće: – Svijet postaje složeniji i fragmentiraniji, rivalstva su sve izraženija. Ipak, Njemačka ima dobre šanse da izađe ojačana iz tih promjena. To je i zato što postoji dobra baza: obrazovni sustav, visokokvalificirana radna snaga i još uvijek jak znanstveno-istraživački rad na sveučilištima.
Uz fiskalni paket savezne vlade i reformu tzv. kočnice zaduživanja, tvrtke bi mogle dobiti novi poticaj za investicije. To će, ako ništa, dati konjunkturni impuls. Ako SAD više nije atraktivan za investicije – tko onda jest? Tu na scenu stupa Europa – posebno Njemačka. Zato taj oprezni optimizam – ističe ekonomist Martin Luck.
Trend povrataka
Zbog svega toga bh. radnici neće tek tako napustiti Njemačku. Jasno, posljednjih godina vidimo trend povrataka, no vidimo i da ljudi i dalje odlaze. Neke upravo drži taj optimizam da će Njemačka iz svake krize izaći još jača, no tko nije spreman čekati bolje sutra i tko u svojoj zemlji može raditi i zaraditi pristojno od rada svojih ruku, ostat će doma. Vrijeme je najbolji pokazatelj tko je donio dobru, a tko lošu odluku, pa će i u slučaju Njemačke ono uskoro presuditi.
