Jedinstvena ličnost – AL PACINO Autobiografsko djelo “Sonny Boy” jedna je od najboljih autobiografija ikad
Ako volite film, a posebno ako vam je čuveni američki filmski glumac Al Pacino drag, nikako nemojte propustiti njegovo autobiografsko djelo »Sonny Boy« koje se nepunu godinu dana nakon objave u Americi pojavilo i na hrvatskom tržištu knjiga i to u izdanju zagrebačkog VBZ-a i prijevodu koji je učinila Andrea Šimunić.
Naslov djela nadimak je koji je malom Alu dala njegova voljena majka koja ga je sama odgojila, a sjećanja na nju, djetinjstvo u južnom Bronxu i prijatelje koji su činili to doba njegova života iznimno je snažno, štoviše čak i najbitnije u odluci da napiše autobiografiju.
Upravo stoga 313 stranica obimna knjiga počinje i završava sjećanjem na te godine, na dane koji su ga formirali i odredili i koje, iako je postao svjetska zvijezda i zaradio milijune dolara, nikad nije zaboravio pa im je i ovom knjigom, kao i ljudima koji su činili to doba njegova života, podigao trajni spomenik.
Sve faze života
Priča koju nam je Pacino ispripovijedao je itekako zanimljiva.
Djelomično stoga što je – oni kojima je njegova karijera dobro poznata to znaju – bio netipična i po mnogočemu otkvačena filmska zvijezda, djelomično i zato što Pacino dobro priča pa je očigledno (osim ako nije imao pomoć nekog jakog ghost writera!) da je uz kazališni i filmski talent dara imao i ima i kad je o književnosti riječ.
No, uz kvalitetno literarno predstavljanje svog života, zasluge za zanimljivost teksta svakako ima i njegova odluka da bude krajnje iskren te da bez zadrške progovori o svemu, od onih loših i sramnih pa do onih divnih i blistavih trenutaka.
Zahvaljujući toj odluci čitatelj je dobio punokrvnu i iskrenu ispovijed, odnosno sve samo ne, za ovakve knjige uobičajenu, i prečesto umivenu i uglađenu, biografiju velike holivudske zvijezde.
Drugim riječima »Sonny Boy« je priča o malom Alu, bez obzira na to koliko on kao glumac bio velik, značajan i nezaboravan.
Pacino – osim u završnom dijelu knjige kad se vraća u dane djetinjstva i stapa ih sa sadašnjim danima starosti (rođen je 25. travnja 1940. godine) – poštuje kronologiju svog života pa ga pratimo od već spomenutih dana djetinjstva preko kruhoboračkih dana školovanja i siromaštva u New Yorku do prvih velikih glumačkih uspjeha, odnosno alkoholičarskih i narkomanskih kriza koje su pratile njegovu slavu, kao i finacijskih (dva je puta bankrotirao!) i umjetničkih kriza i dvoumljenja, niza ljubavnih veza, poslovnih neuspjeha, krivih procjena, velikih slavlja i zadovoljstava…
Ukratko, svega onoga što je činilo život jednog od ponajboljih i najzanimljivijih glumaca današnjice.
Čuveni filmovi
Ljubitelji filma s velikim će zadovoljstvom pratiti njegova prisjećanja na čuvene filmove u kojima je glumio, od briljantnog i neponovljivog, kultnog »Kuma« preko niza velikih filmova kao što su »Serpico«, »Pasje poslijepodne«, »Carlitov način«, »Lice s ožiljkom«, »More ljubavi«, »Glengarry Glen Ross«, »Đavolji odvjetnik«, »Vrućina«…
Priča o snimanjima tih filmova uvijek uključuje i njegove komentare o režiserima i kolegama glumcima koje na taj način pobliže upoznajemo te zajedno s Pacinom ulazimo u taj često potpuno nepoznat svijet filma koji se krije iza kulisa.
Isto tako Pacino je veliku pažnju posvetio svojoj karijeri kazališnog glumca koja je počela i prije njegovog filmskog debija te se nastavila i nakon što je postao filmska zvijezda, a uz taj dio detaljno je obrađen i, većini nepoznat, njegov doprinos u snimanju, režiranju i glumi u umjetničkim i avangardnim filmovima koje je stvarao cijeli život, ali se za njih jako malo zna.
Ono čime veći dio čitatelja, posebno ženski dio, neće biti pretjerano zadovoljan svakako je Pacinova škrtost kad je riječ o njegovom bogatom ljubavnom životu.
Nekoliko djece i niz partnerica (Diane Keaton, Marthe Keller, Beverly D’Angelo, Jan Tarrant…) je spomenuto (i to uvijek biranim riječima i s puno ljubavi), ali u detalje se nije išlo jer Pacino, što je u potpunosti njegovo pravo, nije taj dio svog osobnog života želio izložiti javnosti.
Knjiga nudi i niz zanimljivosti i neobičnosti pa, primjerice, saznajemo kako je poštujući pravilo da ne prihvaća ulogu koju ne razumije, odbio Bertoluccijevu ponudiu da zajedno s Robertom de Nirom glumi u remek-djelu »Dvadeseto stoljeće«, kao i u prvom nastavku »Zvjezdanih ratova«, ali i u divnom vesternu »Pat Garett i Billy the Kid.
Za njegovu okrenutost filmu i kazalištu najzaslužnija je njegova majka koja ga je često vodila u kino i to na filmove koji su nadilazili njegovu dob, ali je on u njima uživao.
Kao dječak je s prijateljima bio dio mladenačke ekipe koja je imala neke obrise za to doba tipičnih mladenačkih bandi pa je i sam u nekoliko navrata kršio zakon.
No, dok su njegovi najbolji prijatelji redom skrenuli na stranu kriminala te umrli od posljedica drogiranja, njega su majka te bake i djedovi s očeve i majčine strane izvukli iz tih okvira i usmjerili, usprkos siromaštvu, na pravi put.
Pažnje vrijedni podaci
Saznajemo i kako je krvavo i teško do 25. godine radio najrazličitije poslove jer su uloge u kazalištu, bez obzira na uspjehe, bile slabo plaćene, a posebno su dojmljivi opisi kada ga Francis Ford Coppola – iako Pacino u tom trenutku nije imao iskustva s velikim filmskim hitovima – praktično kao debitanta angažira za film »Kum« što će za Pacina značiti uspjeh i svjetsku slavu.
Pacino pojašnjava i zašto nije dolazio na niz prvih nominacija za Oscar (ne iz protesta, već iz straha!), a detaljno opisuje i kako se osjećao kad je tek za osmu nominaciju (za film »Miris žene«), napokon i osvojio Oscar!
Saznajemo i kako se odrekao vrlo visokog honorara za film »Cruising« i darovao ga dobrotvornim organizacijama, kako ima više nominacija za Zlatnu malinu (najgori film) nego za Oscar, kako se oduvijek bojao letjeti avionom pa bi uvijek malo popio prije leta…
Još je veliki niz sličnih zanimljivih i pažnje vrijednih podataka pa je »Sonny Boy« definitivno sjajna autobiografija nakon koje će čitatelju Al Pacino biti bliži kao glumac i nedvojbeno veliki umjetnik, a još bliži kao čovjek, pa nije čudno da je američka književna kritika njegovu knjigu proglasila jednom od najboljih autobiografija ikad napisanih!
Jedinstvena ličnost u svijetu kazališta i filma
Glumac i redatelj Al Pacino jedinstvena je ličnost u svijetu američkog kazališta i filma. Odrastao je u južnom Bronxu u američko-talijanskoj obitelji, a pohađao je Srednju školu za izvedbene umjetnosti te se usavršavao u Herbert Berghof Studiju kod Charlesa F. Laughtona i u Actors Studiju kod Leeja Strasberga.
Nakon bogate kazališne karijere, filmsku je slavu stekao ulogom Michaela Corleonea u trilogiji »Kum« Francisa Forda Coppole. Nezaboravne je uloge ostvario u nizu filmova…
Devet je puta nominiran za Oscar, a osvojio ga je za najboljeg glumca 1992. godine, za ulogu u filmu »Miris žene«.
Dobitnik je četiriju Zlatnih globusa (devetnaest puta bio je nominiran), dvije nagrade Tony i dvije nagrade Emmy. Osvojio je i prestižnu nagradu Obie. Njegov doprinos kazalištu i filmu smatra se jednim od najvećih u povijesti umjetnosti.
