Tri dana za redom Hrvatska nije imala novooboljelih, no to i dalje ne znači pobjedu, upozoravaju stručnjaci koji navode kako je potrebno 14 dana bez novooboljelih da se može proglasiti kraj epidemije.
No, pritisak turističke sezone, ugostitelja i svih koji su patili u trenucima kad je život stao žele da se mjere što prije potpuno ublaže. Kako se s tim nosi Nacionalni stožer za civilnu zaštitu Hrvatske te što se preporučuje u idućim danima i tjednima, govorila je za RTL Danas – Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu.
Nije joj lako, panično se zatvaralo i zaustavljalo praktički sve prije nešto manje od tri mjeseca, a sad se pak panično otvara i pokreće sve jer se strahuje od povećeg turističkog minusa. Takvo stanje potencijalno je opasno jer u zemlju ulazi sve više stranaca. Zato se postavlja pitanje kad će biti zemlja bez korone?
“Ne bi trebalo biti oboljelih, ali mislim da smo već u izvrsnoj situaciji gdje više dana nema novooboljelih i mislim da smo zasad sigurna zemlja. To nas sve može veseliti i hrabriti”, kazala je i osvrnula se na turističku sezonu Hrvatske:
“Od straha nema puno koristi. Treba pratiti situaciju i provoditi mjere. Kao razumni ljudi moramo paziti, ali ako uzmemo informaciju koju smo možda zanemarili zbog korone da tisuće i milijuni ljudi putuju tijekom godine, i ti putnici prenose različite infektivne bolesti. Postoji cijela struka koja se naziva ‘putnička medicina’.”
Nekako smo fokusirani na koronavirus. Primjerice, ako se osoba zarazi na Cipru, ima besplatno liječenje. Što ako se zarazi u Hrvatskoj?
“Cipar ne mogu komentirati, ali mislim da pacijentu nije bitno što ima besplatno liječenje ako se tamo zarazi. Mi moramo pratiti situaciju, detektirati oboljele, laboratoriji su razvijeni u cijeloj zemlji… Dakle, možemo se kvalitetno nositi s tim”, govori Markotić te se osvrće na potencijalnu situaciju ako se netko zarazi u hotelu, odnosno, hoće li biti samoizolacije kao što je bilo dosad:
“Puno je epidemioloških situacija i detalja koje treba analizirati kako bismo odredili mjere zaštite.”
Kad smo kod zaštite, kad će cjepivo?
“Netko ga prvo treba napraviti i pustiti u promet, a to nije realno iduće dvije do tri godine. U kratkom postupku možda ima dva kandidata iz SAD-a i Velike Britanije, no da bi ih se proizvelo u dovoljnim količinama i da bi se odgovarajuće testiralo, proći će dosta vremena”, ističe Markotić pa spominje drugi val:
“Racionalnim postupanjem ćemo se bolje zaštititi. Pripremljeniji smo, imamo dijagnostiku i iskusniji. Prvi put smo zatvorili sve zbog panike, ali sljedeći put neće biti tako. Ako COVID bude u cirkulaciji, morat ćemo biti spremni odraditi sve bez zatvaranja.”
Sad su pametniji kako Markotić kaže, pa je možda poznato koji su rizični faktori: starost, pretilost, kronične bolesti…
“Kao i kod većine infektivnih bolesti, to su kronične i imunološke bolesti. Pa i pretilost…”.
