Južna interkonekcija, kapitalni projekt koji će iznimno vrijedan energent današnjice – prirodni plin preko Hrvatske dovesti u BiH, a koji osim gospodarskog značaja ima i vrijednost kada govorimo o diversifikaciji energetskih izvora i toliko potrebnoj stabilnosti u opskrbi, ima jasnu podršku zapadnog svijeta.
Europska unija u više je navrata potvrdila kako stoji iza projekta, a jasne poruke podrške plinovodu koji će ići smjerom Zagvozd – Posušje – Tomislavgrad – Novi Travnik, uz odvojak za Mostar, ovih dana dolaze i iz Washingtona, piše Večernji list BiH.
Značaj
Naime, u sklopu događaja kojim je obilježen ulazak Hrvatske u sustav Global Entry, potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović posjetio je američko Ministarstvo domovinske sigurnosti, Državno tajništvo te Agenciju za suzbijanje kriminaliteta droga (DEA) u Washingtonu, a tijekom razgovora u State Departmentu bilo je riječi i o gospodarskim projektima, s posebnim fokusom na Južnu interkonekciju.
Na sastanku je, kazao je Božinović za Hinu, istaknuta i nužnost nastavka energetskih projekata koji uključuju i BiH, pri čemu Hrvatska i SAD podržavaju izgradnju južne poveznice kojom bi plin preko Hrvatske dolazio na tržište BiH.
Ovakva poruka osobito je važna u kontekstu osiguranja potpore za projekt od kojega će korist imati ne samo Hrvatska i BiH već i cijeli jugoistok Europe, a koji će biti važan segment mozaika ojačavanja energetske neovisnosti Starog Kontinenta u cjelini. Hrvatska se u tom smislu već nametnula kao jedna od ključnih točaka, a razlog je projekt LNG terminala na Krku koji je vrijedan izvoz prirodnog plina, a koji bi putem Južne interkonekcije našao svoj put i do kućanstava u BiH, donosi portal Večernjeg lista BiH. Američka podrška projektu važan je signal i institucijama BiH, a osobito Federacije BiH, koja sada mora intenzivirati aktivnosti na realizaciji i ispunjavanju zacrtanog plana izgradnje plinovoda. Hrvatski politički predstavnici od samoga starta pozivaju na ubrzanje aktivnosti i okretanje prema Zapadu, a sada, kada stižu jasne poruke iz Washingtona, dobit će i dodatni vjetar u leđa u svojem stavu kako je Južna interkonekcija strateški važan projekt kojim BiH osigurava diversifikaciju izvora opskrbe.
Nakon početka prošlogodišnje agresije Rusije na Ukrajinu, projekt Južne interkonekcije ponovno je došao u fokus, a nije naodmet spomenuti i kako je Izaslanstvo Europske unije u BiH, koje su činili šef Jedinice za BiH i Kosovo pri Europskoj službi za susjedstvo i pregovore o proširenju Vassilis Maragos i šef Izaslanstva EU-a u BiH i posebni predstavnik EU-a u BiH veleposlanik Johann Sattler, već u ljeto 2022. s federalnim vlastima obavilo razgovore o temi Južne interkonekcije, piše Vecernji.ba.
Kada je riječ o tehničkim karakteristikama, prva dionica kroz Hrvatsku išla bi od Dugopolja do Zagvozda te bi bila dužine 52 km, a nakon toga slijedila bi dionica od Zagvozda do Imotskog, odnosno do granice s BiH, dužine 22 kilometra. Kada je riječ o BiH, plinovod će se protezati kroz četiri županije: Zapadnohercegovačku, Hercegbosansku, Hercegovačko-neretvansku i Srednjobosansku županiju, s glavnom trasom od Posušja do Novog Travnika u dužini od ukupno 114 km te Posušje – Mostar u dužini od 48 km.
Osim što bi novi plinovod prvi put doveo ovaj vrijedni energent u Hercegovinu, značio bi mnogo i za niz lokalnih zajednica na širem prostoru središnje Bosne. Predviđeni je kapacitet interkonekcije do 1,5 mlrd. m3 godišnje.
Predvodnik projekta unutar BiH je Zapadnohercegovačka županija koja je svjesna kako realizacija traži brze i učinkovite institucije, a sve u skladu s ustavnim nadležnostima. ZHŽ je kroz proces osnivanja Javnog poduzeća Plinovod Zapadnohercegovačke županije d. o. o., koje će obavljati djelatnosti od javnog i društvenog interesa županije iz područja energetike, uz stvaranje pretpostavki i uvjeta za realizaciju projekta plinofikacije, biti spreman onoga trenutka kada započne realizacija Južne interkonekcije, u kratkom vremenu realizirati aktivnosti iz svojih nadležnosti.
Pravci
Južna interkonekcija plinskih transportnih sustava Hrvatske i BiH, na pravcu Zagvozd – Imotski – Posušje – Tomislavgrad – Zenica s odvojkom za Mostar, imat će izniman značaj kada govorimo o gospodarskom razvoju, ali i sigurnosti opskrbe, a takav zaključak proistječe iz činjenice da BiH trenutačno ovisi o samo jednom ulazu u plinski transportni sustav.
Kroz ovaj projekt BiH bi osigurala diversifikaciju pravaca i izvora opskrbe, i to preko LNG terminala na otoku Krku, budućeg Jonsko-jadranskog plinovoda te ostalih dobavnih pravaca koji idu preko Republike Hrvatske.
