Europska unija i Sjedinjene Američke Države ne odustaju od Bosne i Hercegovine i cijele ove regije unatoč brojnim izazovima u svijetu. Špekuliralo se da bi zbog skorih izbora u Njemačkoj, događanja u Afganistanu i nekim drugim dijelovima svijeta, EU i SAD mogli ponovno zaboraviti BiH i cijeli zapadni Balkan, piše Večernji list BiH.
Što će se sve tražiti od BiH
Međutim, mnogo je signala da Zapad ima nakanu ostati koliko-toliko fokusiran na ovaj prostor. Tako predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen krajem rujna dolazi u Bosnu i Hercegovinu.
Ona će, kako se najavljuje, boraviti nekoliko dana u zemljama zapadnog Balkana, a tijekom posjeta očekuje se da pruži novu potporu BiH na europskom putu te borbi protiv koronavirusa i u ekonomskom oporavku zemlje. Tijekom posjeta Von der Leyen bi se trebala sastati s članovima Predsjedništva BiH, Vijećem ministara BiH te članovima Kolegija državnog Parlamenta. Dolazak visoke dužnosnice EU-a predstavlja jasan signal Bruxellesa da će Balkan ostati u fokusu Europske unije.
Ovo je prvi put da Von der Leyen dolazi u Bosnu i Hercegovinu, a sigurno je da će imati što reći svojim domaćinima. Evidentno je da blokada državnih institucija i nepostojanje unutarnjeg dogovora sprečavaju normalno funkcioniranje države i njezino daljnje približavanje ključnom vanjskopolitičkom cilju – članstvu u Europskoj uniji. Sigurno je da će šefica Europske komisije tražiti i da se ozbiljnije uđe u proces izborne reforme kako bi Bosna i Hercegovina u izbornu 2022. godinu ušla s novim Izbornim zakonom.
Upravo bi ova tema trebala biti u fokusu njezinih, ali i razgovora drugih zapadnih dužnosnika koji bi u sljedećim tjednima trebali posjetiti BiH. Pritisak na domaće lidere da konačno postignu dogovor o izbornoj reformi već se osjeti. U tom kontekstu treba gledati i na poruke visokog predstavnika Christiana Schmidta na nedavnoj konferenciji u Njemačkoj.
Kako se neslužbeno doznaje, u BiH se uskoro može očekivati i dolazak visokih američkih dužnosnika, koji također očekuju da se ovdje stvari pomaknu s mrtve točke i da se prestane s kupnjom vremena u pregovorima. Podsjećanja radi, početkom srpnja je Matthew Palmer, zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika, u Sarajevu poručio bh. liderima da im je prioritetan posao izborna reforma te da je ovo godina u kojoj te promjene treba provesti.
Unutarnji konsenzus
– SAD i EU stoje rame uz rame da potpomognu ovaj proces – izjavio je Palmer te kazao kako očekuje okupljanje političkih lidera i dijalog. On i Angelina Eichhorst, direktorica za zapadnu Europu, zapadni Balkan, Tursku i Ujedinjeno Kraljevstvo u Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS), razgovarali su tada s bh. političarima i izjavili da su ohrabreni porukama koje su dobili.
Na svim sastancima ponovili su da nisu u BiH donijeli gotova rješenja, već da su tu kako bi pomogli da domaći akteri postignu unutarnji dogovor. Tog dogovora za sada nema, a još više zabrinjava što od ovog posjeta do danas nije napravljen nikakav korak naprijed. Naprotiv, neki stavovi su čak tvrđi nego ranije.
Prema dostupnim najavama, od sredine ovog mjeseca mogli bi biti intenzivirani razgovori o ovoj važnoj temi i ponovno će u njih biti uključeni i međunarodni dužnosnici. Prvenstveno oni koji su već u BiH, ali očekuje se i dolazak visokopozicioniranih predstavnika SAD-a i EU-a. Svakako da bi dio tog procesa trebao biti i najavljeni posjet predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen krajem rujna.
Jasno je da politički ambijent u kojem se trebaju nastaviti pregovori nije dobar, ali Bosna i Hercegovina odavno nije u poziciji birati pogodne trenutke za razgovore jer je stanje u zemlji, najblaže rečeno, loše. Bez minimuma unutarnjeg konsenzusa državi prijeti da potone u još dublju krizu iz koje će teško izaći. Svima u međunarodnoj zajednici jasno je da bi ulazak u iduću godinu bez reformiranog izbornoga zakonodavstva predstavljao veliki problem.
