Ante (35), dostavljač Glova, napao je dvije djevojke na ulici koje su se držale za ruke vičući im da su lezbijke.
No, Ante je na koncu osuđen samo za remećenje javnog reda i mira, ali ne i za diskriminaciju djevojaka, za što ga je policija također prijavila.
Prema presudi, on je lani u kolovozu oko 23.20 sati, vozeći se zagrebačkom Ilicom, prišao do djevojaka “koje su šetale ulicom i tom prilikom se držale za ruku, te počeo na sav glas vikati: ‘Kakve su to lezbijske fore, širite boleštine po gradu, provocirate me, ne držite se za ruke, odmah se pustite’.
Kazna 159 eura
“Nakon toga je vozeći se biciklom pratio iste koje se nisu obazirale na njega, te je cijelo vrijeme vikao na njih i negodovao zbog njihovog držanja za ruke, a nakon kraćeg vremena prednjim kotačem bicikla prišao blizu nogu jedne od djevojaka.
Potom je na sav glas nastavio vikati na njih riječima: ‘Kakvo je to ponašanje, jeste vi normalne, ne možete se tako ponašati na ulici’. Dakle, na javnom mjestu vikom je remetio javni red i mir”, zaključila je prekršajna sutkinja.
Zbog tog prekršaja Ante je kažnjen sa 159 eura te mora platiti 26,5 eura troškova. No, oslobođen je optužbe za prekršaj iz Zakona o diskriminaciji, odnosno da je djevojkama “stvorio neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo okruženje na temelju njihova društvenog položaja i izazvao osjećaj straha, uznemirenosti i nelagode”.
Ante se branio kako zarađuje samo 5000 kuna kao dostavljač te je razmislio o svojem ponašanju i smatra kako “zaista nije postupio u redu što se na taj način obratima djevojkama”.
Zarađuje 5000 kuna
“Žao mi je, dosad nisam nikad kažnjavan, nisam imao namjeru nešto loše učiniti. Kada sam im se približio biciklom, ispričao sam se tim djevojkama odmah jer sam vidio da je jedna djevojka uznemirena. A to sam učinio i kasnije u prisustvu policajaca”, branio se Ante.
No, kako to da je oslobođen za prekršaj iz Zakona o diskriminaciji, mnogo ozbiljniji od remećenja javnog reda i mira? Sutkinja navodi kako je krivac za to – policija.
“Iz zakonskog opisa proizlazi da se navedeni prekršaj može počiniti samo s izravnom namjerom propisanom Prekršajnim zakonom jer zakonsko obilježje sadržava pojam “s ciljem”.
Stoga je ovlašteni tužitelj u činjeničnom opisu prekršaja trebao izričito navesti da je okrivljenik u nakani prouzročenja straha ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja oštećenima zbog “njihovog društvenog položaja” vikao na iste, te na taj način povrijedio njihovo dostojanstvo”, zaključuje sutkinja, prenosi Danica.hr.
