Reprodukcijom unakrsnog ispitivanja obrane zaštićenog svjedoka Tužiteljstva BiH pod oznakom “S-9” danas je pred Apelacijskim vijećem Suda BiH nastavljeno obnovljeno suđenje zapovjednika Trećeg korpusa Armije BiH Sakibu Mahmuljinu, jer nije spriječio zločine koje su počinili pripadnici odreda “El mudžahedin” na području Vozuće i Zavidovića.
Tijekom prvostepenog postupka, ovaj svjedok je rekao da je Odjel analitike u okviru Službe bezbjednosti Trećeg korpusa u kojem je bio angažiran, prikupljao sve podatke iz sigurnosti, koje su prosljeđivali nadređenom Salihu Spahiću, ističući da se nisu bavili operativnim radom na terenu.
Svjedok je rekao da on osobno nije imao neposredan kontakt s Mahmuljinom, već da su s njim kontaktirali nadređeni po stručnoj liniji, pomoćnici zapovjednika za sigurnost Ekrem Alilhodžić ili Agan Hasanagić. Zaštićeni svjedok tvrdio je da njegov odjel nema nijednu informaciju o zatvorenicima koji su bili u logoru Odreda “El mudžahedin” i da nikada nije zaprimio nijednu pisanu informaciju iz odreda.
Prema njegovim riječima, informacija o tome su dolazile “paketom veze”, odnosno šifriranim telegramima, koje bi zapovjednik sigurnosti dobio i potpisao šta treba dalje raditi. On je izjavio da nije imao nikakvu informaciju o operativnoj akciji “Vranduk”, navodeći da su po njenom okončanju zapečaćenu kovertu uložili u raf.
Tijekom operacije “Farz” u rujnu 1995. godine, zaštićeni svjedok je rekao da je Mahmuljin bio na isturenom zapovjednom mjestu u Lukama, kao i Agan Haseljić koji ga je zastupao. Svjedok je potvrdio da je po naredbi zapovjednika Glavnog štaba Jusufa Jašarevića razgovarao s nekim zarobljenim srpskim vojnicima iz Prnjavora, koji su prebačeni u zatvor u Zenici.
Rekli su mu da su ih mudžahedini maltretirali, o čemu je sačinio zabilješku i proslijedio nadređenom Aganu Hasanagiću. Izjavio je da se ne zna šta se nakon toga dogodilo, dodavši da je Služba bezbjednosti bila dužna da podnese krivičnu prijavu protiv počinitelja. Međutim, istaknuo je da to nitko nije mogao provjeriti tu informaciju jer pripadnici odreda “El mudžahedin” nikome nisu dopuštali da se uđe u njihov logor.
Na pitanje optuženog Mahmuljina, svjedok je rekao da se zapovjedniku ne podnose informacije koje nisu provjerene iz najmanje dva izvora. Sud BiH je 22. siječnja prošle godine prvostupanjskom presudom osudio Mahmuljina na jedinstvenu kaznu od deset godina zatvora za zločine nad zarobljenim srpskim civilima i vojnicima na području Zavidovića i Vozuće 1995. godine.
Tužiteljstvo se žalilo na visini izrečene kazne Mahmuljinu. I Tužiteljstvo i obrana predložili su reprodukciju više dokaza, ali je Sudsko vijeće procijenilo da je neophodno ponovo saslušati iskaze osam svjedoka, pet po prijedlogu Tužiteljstva i tri koje je predložila obrana.
