I uz brojne nestabilnosti i izazove na vanjskim financijskim tržištima, onaj domaći, monetarni sustav stabilan je i kredibilan, a dokaz tomu su i brojke koje potvrđuju značajan porast iznosa deviznih rezervi, ali i količine monetarnog zlata.
U izvješću Centralne banke za proteklu godinu, u koje je Večernji list imao uvid, osim gore navedenog porasta, naglasak je i na aktivnostima koje će olakšati ekonomsko poslovanje, a poglavito kada govorimo o strateškom cilju, a to je ulazak u jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA), piše Večernji list BiH.
Sigurnost aktive
Iako su globalni ekonomski uvjeti tijekom prethodne godine i dalje bili podložni oscilacijama, Centralna banka je nastavila dosljedno upravljati deviznim rezervama na siguran i profitabilan način, u skladu sa zakonskim ciljevima i zadacima, te uspješno ispunjavati svoj ključni mandat. U 2024. godini Centralna banka ostvarila je značajne rezultate zahvaljujući pravodobnoj i adekvatnoj investicijskoj strategiji koja je doprinijela rastu prihoda i očuvanju sigurnosti aktive, navela je guvernerka dr. Jasmina Selimović u svojoj uvodnoj riječi.
U smislu financijskih pokazatelja u izvješću se navodi kako je krajem 2024. godine neto strana aktiva iznosila 1,36 milijardi KM, što je za 478,9 milijuna KM više u odnosu na stanje na kraju 2023. godine. Neto strana aktiva CB BiH predstavlja zaštitu od šokova na tržištu koji mogu imati negativan utjecaj na fer vrijednost financijskih instrumenata u koje su devizne rezerve investirane, objašnjeno je.
Neto devizne rezerve na kraju 2024. godine iznosile su 17,64 milijardi KM i povećane su za 1,35 milijardi KM u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Monetarna pasiva je u istom razdoblju zabilježila rast od 873,5 milijuna KM uslijed značajnog povećanja ukupnih držanja banaka na računima rezervi kod CB BiH. Pozitivna godišnja stopa rasta deviznih rezervi obilježila je cijelu 2024. godinu.
Na kretanja deviznih rezervi u 2024. godini utjecalo je, napominju iz Centralne banke BiH, servisiranje vanjskog duga, izostanak inozaduživanja, priljevi od doznaka te priljevi izravnih stranih investicija. CB BiH je, navodi se, i u 2024. godini ispunila cilj definiran Zakonom, izdavanje domaće valute prema aranžmanu valutnog odbora.
Podsjećaju i kako je u skladu s člankom 31. Zakona o CB BiH, CB BiH obvezan osigurati da ukupan iznos njegove novčane pasive nikada ne prijeđe ekvivalentan iznos njegovih neto deviznih rezervi, što je u potpunosti i ispunjeno.
Strukturu deviznih rezervi na kraju 2024. godine činili su: oročeni depoziti s udjelom od 21,24%; likvidni portfelj s udjelom od 39,80%; investicijski portfelj (vrijednosni papiri kojima je do dospijeća preostalo više od godinu dana) s udjelom od 23,09%; vrijednosni papiri u poslovnom modelu 192 s udjelom od 6,40%; zlato s udjelom od 3,14 te nova komponenta – sredstva deviznih rezervi, sredstva povjerena na upravljanje Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj (IBRD), s 3,32%.
Aktivnosti
Rezerve monetarnog zlata dosegnule su 3,5 tona, što je najviša razina od osnivanja Banke. Koeficijent pokrića valutnog odbora porastao je na 108,38%, dodatno jačajući povjerenje u valutni odbor kao temelj monetarne politike BiH. Kada je riječ o aktivnostima Centralne banke, jedna od ključnih odnosi se na pripreme ostvarenja strateškog cilja, a on je sadržan u potrebi ulaska BiH u jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA). Stoga je, naglasila je guvernerka Selimović, jedan od ključnih fokusa bio daljnji razvoj platnih sustava, s posebnim naglaskom na pripremu Bosne i Hercegovine za integraciju u jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA).
– Ovaj korak predstavlja jedan od prioriteta iz Plana rasta za zapadni Balkan i značajan iskorak u modernizaciji i digitalizaciji platnog prometa u zemlji, čime će se povećati učinkovitost i sigurnost financijskih transakcija, kao i unaprijediti funkcionalnost domaćeg platnog sustava – objasnila je.
U svojem izlaganju je također poručila i kako, svjesna svoje ključne uloge u stabilizaciji i razvoju ekonomije Bosne i Hercegovine, Centralna banka ostaje posvećena očuvanju stabilnosti valutnog odbora, jačanju otpornosti financijskog sustava i podršci ekonomskom razvoju kroz proaktivno upravljanje monetarnom politikom, modernizaciju financijskog sektora i jačanje međunarodne suradnje.
