Gledajući brojke, jasno je koliko još uvijek zaostajemo za europskim standardima.
Dok političke strane međusobno pokušavaju prebaciti odgovornost, tržište rada u BiH jasno šalje signal da radnici odlaze, poslodavci otežano dolaze do radne snage, traže dozvole za uvoz čak 40.000 stranih radnika, što dodatno potvrđuje strukturne probleme.
Poslodavci u BiH danas tvrde da “ne mogu naći radnike”, ali iza toga stoji više različitih razloga. Mnogi nude plaće koje ne prate rast troškova života, piše Večernji list BiH.
Radnici zato odlaze u zemlje EU-a, gdje za isti posao mogu zaraditi nekoliko puta više i imaju bolje uvjete.
Rast plaća
BiH se već godinama suočava s odlaskom mladih i radno sposobnih ljudi. To dovodi do manjka radne snage u gotovo svim industrijama – od građevine i ugostiteljstva do IT sektora. Dio poslodavaca i dalje očekuje radnike s “10 godina iskustva za početnu plaću”, stroge kriterije i veliku fleksibilnost, ali bez adekvatne kompenzacije. Mladi to sve manje prihvaćaju.
Tržište se mijenja – radnici u BiH danas imaju više opcija, žele bolje plaće, mogućnost napredovanja, poštovanje i normalno radno ozračje, ograničeno radno vrijeme bez eksploatacije, ravnotežu između posla i privatnog života.
Poslodavci koji prije prihvate novonastalu situaciju na tržištu rada i prilagode joj se, mogu očekivati nastavak poslovanja. Onima koji to ne učine, jedini izbor bit će ključ u bravu jer radnike neće imati. Minimalna plaća rasla je i u BiH, čime je FBiH zabilježila najveći nominalni rast minimalne plaće u svojoj povijesti u iznosu od 1000 KM, odnosno oko 510 eura.
Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH u listopadu 2025. iznosila je 1605 KM, što je nominalan rast za 1,3%, a realno je viša za 0,9% u odnosu na rujan 2025. Na godišnjoj razini prosječna mjesečna neto plaća za listopad 2025. u odnosu na isti mjesec 2024. nominalno je viša za 13,4%, a realno za 8,8%.
Prosječna bruto plaća zaposlenih u listopadu 2025. godine iznosila je 2494 KM, što je nominalan rast za 1,3%, a realno je viša za 0,9% u odnosu na rujan 2025. Na godišnjoj razini prosječna bruto plaća za listopad 2025. u odnosu na isti mjesec 2024. nominalno je viša za 13,7%, a realno za 9%.
Međutim, ako se usporedi taj iznos s plaćama u EU, jasno je koliko BiH još uvijek zaostaje za europskim standardima. Realnost je da se u pogledu kupovne moći još više udaljavamo od EU, iako ni tamo stanje nije dobro.
Stiglo je i novo razočaranje za radnike, minimalac će rasti 2,7%, što znači samo 27 KM. S druge strane, u drugom tromjesečju ove godine troškovi rada u EU su povećani za četiri posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istodobno, rast troškova rada u eurozoni povećan je za 3,6%, priopćio je Eurostat.
Plaće u EU najviše su povećane u građevinskom sektoru – za 4,8%, u uslugama za 4,6%, a u industriji za 3,9%. Istodobno zarade, odnosno satnice, za 8,9% povećane su u sektoru profesionalnih, znanstvenih i tehničkih aktivnosti i 6,7% u rudarstvu. Gledajući po zemljama, najveći međugodišnji rast zarada bio je u Bugarskoj – čak 13,2%. Druga je Mađarska s 10,9%, a treća Rumunjska s 10,4%.
Uopće, povećanje plaća znatno je veće u središnjim i istočnoeuropskim članicama EU-a nego na Zapadu. Najmanji rast zarada, s manje od 2%, bio je u Francuskoj – 1,4%. Ali Zapad ima daleko veće plaće.
Prema podacima za 2024., prosječna godišnja bruto plaća po zaposleniku u EU iznosi 39.808 eura, kreću se od 15.387 eura u Bugarskoj do čak 82.969 eura u Luksemburgu, što je 5,4% više. U BiH je ona iznosila 25.296 KM ili 12.972 eura. U neto iznosu 16.200 KM ili 8300 eura.
Kupovna moć
Početak nove godine za mnoge je idealno vrijeme za promjenu posla, a plaća pritom igra ključnu ulogu u odlukama brojnih zaposlenika. Jeste li se ikada zapitali koliko zarađuju vaši europski susjedi?
Siječanj je popularan mjesec za traženje novih prilika jer zaposlenici provode novogodišnje odluke, dok tvrtke prilagođavaju planove zapošljavanja za prvo tromjesečje. Za one koji razmišljaju o promjeni lokacije ili ih jednostavno zanima usporedba primanja, donosimo pregled plaća diljem kontinenta na temelju podataka Eurostata.
Prema podacima za 2024., prosječna godišnja plaća po zaposleniku u EU iznosi 39.808 eura. Međutim, razlike među članicama su goleme – kreću se od samo 15.387 eura u Bugarskoj do čak 82.969 eura u Luksemburgu, što je 5,4 puta više.
Osim Luksemburga, prosječnu plaću iznad 50.000 eura bilježi još pet zemalja: Danska, Irska, Belgija, Austrija i Njemačka. Hrvatska se nalazi, očekivano, ispod prosjeka, prosječna je plaća 23.446 eura. Na dnu ljestvice, uz Bugarsku, nalaze se Grčka i Mađarska, gdje je prosječna godišnja plaća manja od 20.000 eura.
Jaz u plaćama postaje manji kada se uzmu u obzir razlike u troškovima života, odnosno kada se plaće mjere standardom kupovne moći (SKM). Jedna jedinica SKM-a teoretski može kupiti istu količinu dobara i usluga u svakoj zemlji.
Prilagođene plaće tako se kreću od 21.644 u Grčkoj do 55.051 u Luksemburgu, čime se omjer između najviše i najniže smanjuje na 2,5.
Osim Luksemburga, na vrhu ljestvice prema kupovnoj moći nalaze se Belgija, Danska, Njemačka i Austrija, sve s iznosima iznad 48.500 SKM. Pet najniže rangiranih zemalja su Grčka, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Estonija, sve ispod 28.000 SKM.
