Bosna i Hercegovina minute u minuti odbrojava do nove kontrole Moneyvala, o kojoj ovisi hoćemo li se vratiti na “sivu listu” zemalja s nedovoljno učinkovitim mjerama protiv pranja novca.
Nova kontrola stiže u veljači sljedeće godine, a Moneyval nas je već upozorio na ozbiljne propuste u primjeni zakona.
Odbor stručnjaka za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma Vijeća Europe, tzv. Moneyval, utvrdio je u prosincu prošle godine da u Bosni i Hercegovini postoji niz nedostataka u tim područjima.
Propusti bi trebali biti ispravljeni do veljače sljedeće godine. Od 70-ak preporuka, potrebno je ispuniti njih 75 posto kako se ne bismo našli na “sivoj listi” zemalja kada je u pitanju pranje novca i financiranje terorizma, javlja BHRT.
Usvajanje zakona
Potrebno je da BiH prioritetno usvoji zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom na državnoj razini, te zakon o ciljanim financijskim sankcijama vezanim uz terorizam, financiranje terorizma i širenje oružja za masovno uništenje.
Uspostavljanje registra stvarnih vlasnika pravnih osoba u Bosni i Hercegovini dugo se čeka, što je još jedan važan zahtjev EU i FATF-a, koji ocjenjuje Moneyval, a nadležne institucije to moraju hitno riješiti.
– Ono što bi bio prioritet, s obzirom na to da smo bili najgori u Izvješću, jest Zakon o ciljanim financijskim mjerama UN-a protiv terorizma i protiv financiranja terorizma, te financiranja širenja oružja. Vidjet ćemo hoćemo li uspjeti. Ministarstvo sigurnosti je izradilo ovaj zakon. Poslat ćemo ga na mišljenje sljedeći tjedan. Ubacit ćemo ga u proceduru. Nadamo se da će tamo biti usvojen do veljače – kaže Edin Jahić, član Delegacije za “Moneyval”.
Eventualni povratak na “Sivu listu” imao bi niz negativnih učinaka. Ako bi netko razmišljao o ulaganju u Bosnu i Hercegovinu, ovo bi ga uvjerilo da to ne čini. Za naše poslovne ljude, osim što bi trajalo dulje, sve transakcije u inozemstvu bile bi i skuplje. Posljedice ne bi mimoišle ni obične građane.
– To bi onemogućilo plaćanje nekih međunarodnih usluga. Isto tako, neki transferi od naših ljudi koji žive u inozemstvu, transferi novca koji idu preko određenih platformi koje služe za slanje novca, mogli bi biti zabranjeni. Oni bi također bili kompliciraniji i skuplji. Dakle, sigurno bi i građani osjetili neke posljedice – ističe Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista “SWOT”.
Pranje novca
Pranje novca u Bosni i Hercegovini prate brojne institucije na svim razinama vlasti, ali ključna institucija u borbi protiv financijskog kriminala je SIPA, odnosno njezin Financijsko-obavještajni odjel. Za ovu godinu nema podataka, ali prošle godine zabilježen je porast broja sumnjivih transakcija i njihove vrijednosti.
Financijsko-obavještajni odjel Državne agencije za istrage i zaštitu primio je 1.279 prijava sumnjivih transakcija, čija je ukupna vrijednost 298 milijuna konvertibilnih maraka, što je povećanje od 30 milijuna KM.
U 63 posto slučajeva potvrđena je sumnja na postojanje kaznenog djela. Tužiteljstvu u BIH proslijeđeno je 11 prijava s osnovanom sumnjom na pranje novca i srodna kaznena djela, a njima su obuhvaćene 43 fizičke i 12 pravnih osoba.
Ekonomist Zoran Pavlović smatra da Bosna i Hercegovina ima možda najrigoroznije kontrole pranja novca, ali kada su u pitanju fizičke osobe, odnosno obični građani.
– Za obične ljude i ljude uspostavili smo nevjerojatno strog sustav rada s novcem, dok očito za neke velike transakcije ta pravila ne vrijede, a velike transakcije su one ljudi, onih tvrtki, onih transakcija koje su u biti sumnjive – naglašava Pavlović.
Moneyval, Odbor stručnjaka Vijeća Europe, stalno je tijelo koje procjenjuje koliko je sustav sprječavanja pranja novca u nekoj zemlji adekvatan u skladu s međunarodnim standardima. Kažu da nismo najgori, ali da imamo puno toga za popraviti i poboljšati. Naravno, dali su i rok za to.
