Bosna i Hercegovina je na samom vrhu Europe po stopi organiziranog kriminala, a upućeni tvrde da najnoviji podaci o tim ilegalnim aktivnostima pokazuju da je u ovoj zemlji sve u padu, a samo kriminal i korupcija, uz već uspostavljenu inflaciju, u porastu.
Najnovije izvješće Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala za 2025. godinu pokazuje da se BiH suočava s duboko ukorijenjenim problemima organiziranog kriminala i korupcije, s jednim od najgorih rezultata otpornosti u Europi.
Prema indeksu organiziranog kriminala za 2025. godinu, BiH je zauzela 56. mjesto od 193 zemlje svijeta. Kada je riječ o 44 promatrane europske zemlje, Bosna i Hercegovina je bila na šestom mjestu, a među 17 zemalja srednje i istočne Europe – Bosna i Hercegovina je smještena na četvrto mjesto zloglasne liste, piše Glas Srpske.
U izvješću se navodi da je najzabrinjavajući utjecaj kriminalnih aktera, gdje je u BIH postignuta ocjena 6,40 od 10. Najdominantniji oblik su tzv. državni akteri s ocjenom osam.
Izvješće također upozorava da je korupcija prožela sve razine vlasti, te da su visoki politički i službeni dužnosnici uključeni u trgovinu drogom, financijske malverzacije i ilegalno iskorištavanje prirodnih resursa. Političko uplitanje ometa istrage i omogućuje zaštitu kriminalnih mreža.
U izvješću se također navodi da su najaktivnije kriminalne organizacije u Bosni i Hercegovini iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Albanije, koje domaće tržište koriste kao tranzitno središte za trgovinu drogom, oružjem i ljudima.
Ukupno tržište kriminala u Bosni i Hercegovini ocijenjeno je s 5,43, s četiri ključna područja koja dominiraju, a to su trgovina ljudima, drogom i oružjem te krijumčarenje migranata.
Financijski kriminal u BIH također doseže velike razmjere, a u izvješću se navodi da su visoki politički i službeni akteri često uključeni u utaju poreza, pranje novca i zlouporabu javne nabave. Sudski postupci, s druge strane, rijetko završavaju presudama, a politička povezanost ključnih aktera omogućuje im izbjegavanje odgovornosti.
Istovremeno, u izvješću je navedeno i da Bosna i Hercegovina bilježi porast kibernetičkih napada, s milijunima pokušaja mjesečno.
Kada je riječ o otporu zemlje organiziranom kriminalu, ovaj rezultat je među najnižima u Europi – 3,88 od 10. Najslabija karika, navodi se u izvješću, je pravosudni sustav, koji je pod snažnim političkim utjecajem, a kaznena politika omogućuje otkup zatvorskih kazni do jedne godine, što, prema riječima stručnjaka, “potkopava vladavinu prava i jača kulturu nekažnjivosti”.
Ekonomist Igor Gavran smatra da se ovo izvješće može povezati s stalnim balansiranjem BiH na granici Monivalove sive ili čak crne liste zbog izbjegavanja domaćih vlasti da usklade propise s preporukama i praksama za sprječavanje pranja novca, što pogoduje kriminalu.
-Ali ključna je svakako korupcija, koja omogućuje i olakšava sve oblike kriminala i ilegalnih aktivnosti. Nemoguće je očekivati bilo kakav napredak u tom smislu dok su za to odgovorni isti ljudi koji bi trebali biti povezani s korupcijom i kriminalom – rekao je Gavran za “Glas”.
Prvi korak u borbi protiv organiziranog kriminala, navodi, jest uklanjanje onih za koje se pretpostavlja da su povezani s korupcijom i kriminalom s bilo kojih pozicija vlasti.
-Nakon toga, na te pozicije treba imenovati ljude koji nemaju nikakve veze s kriminalom i korupcijom i koji bi mogli nešto konkretno učiniti da promijene situaciju – zaključio je Gavran.
Nenad Grković, član Komisije za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, smatra da sve u BiH ide unatrag i da samo organizirani kriminal napreduje.
-Bosna i Hercegovina postala je zemlja kojom vladaju kriminalci zahvaljujući političkim strukturama koje održavaju takvo stanje u cijeloj zemlji. Osim toga, treba naglasiti da je najodgovornije za takvo stanje nitko drugi nego Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, koje ne radi svoj posao kako treba – rekao je Grković za “Glas”.
Također, izjavio je da su početkom ovog tjedna razgovarali s glavnim tužiteljem Tužiteljstva BiH o zaključcima koje su proslijedili iz Zastupničkog doma kako bi mogli poduzeti daljnje aktivnosti po tim pitanjima.
-Na tom sastanku dobili smo samo 1001 razlog zašto ne mogu raditi ono što bi trebali. Dakle, postavlja se pitanje smisla njihovog postojanja ako nisu u stanju obavljati posao za koji su vrlo dobro plaćeni. Ako to nisu u stanju, onda bi bilo dobro da podnesu ostavke, a da izaberemo druge koji će se baviti tim problemima u zemlji – zaključio je Grković.







