Bosna i Hercegovina bi se uskoro mogla pridružiti tzv. SEPA-i, jedinstvenom području plaćanja u eurima.
Jedna smo od rijetkih europskih zemalja koje nisu dio ovog područja, zbog čega, prema procjenama, godišnje gubimo oko 100 milijuna eura na naknadama u transakcijama s inozemstvom, piše BHRT.
U drugoj polovici godine očekuje se dodatno poboljšanje domaćeg platnog sustava uvođenjem instant plaćanja, što će omogućiti da transakcije budu puno brže nego prije, da se obavljaju čak i neradnim danima, te da se više neće čekati da stigne plaća ili mirovina.
Nakon pridruživanja SEPA-i, slanje novca u Bosnu i Hercegovinu iz europskih zemalja trebalo bi postati znatno povoljnije, što je vrlo značajno kada se zna koliko bh. dijaspora šalje novca u svoju matičnu zemlju. Prema nekim podacima, to je najmanje šest milijardi KM godišnje, što je oko 10 posto bruto domaćeg proizvoda. Sva plaćanja u inozemstvo trebala bi postati brža i jeftinija.
Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine, izjavila je za BHRT da zemlje koje su trenutno izvan SEPA područja plaćaju i do 6 puta veće naknade na prekogranične transakcije.
– A znamo u Bosni i Hercegovini da 80 posto naših uvozno-izvoznih transakcija obavljamo sa zemljama SEPA područja, što znači da je matematika tamo vrlo jednostavna – rekla je Selimović.
Gospodarski ljudi, posebno oni izvozno orijentirani, s nestrpljenjem iščekuju što skorije pristupanje SEPA-i.
Za BHRT je govorio i Goran Račić, predsjednik Gospodarske komore Republike Srpske.
– Možemo reći da se gospodarstvenici žale na cijene platnih transakcija u inozemstvu, da su te cijene prilično visoke i da bez obzira koliko se usluge obave istog dana ako je “T nula” onda to stvarno košta. Kad bi te usluge, posebno za strane partnere, bile jeftinije i kad bi se te usluge snizile, mislim da bi to bilo vrlo prihvaćeno i dobrodošlo od strane gospodarstva – kaže Račić.
Paralelno s pridruživanjem SEPA-i, Centralna banka Bosne i Hercegovine radi i na uvođenju tzv. instant plaćanja, koje bi trebalo zaživjeti u drugoj polovici godine. Instant plaćanje omogućit će prijenos novca s računa na račun unutar zemlje, odvijajući se 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, svih 365 dana u godini, a trajat će nekoliko sekundi. Novost je da usluge platnog prometa neće obavljati samo banke.
Boris Majstorović, direktor Ustanove za izdavanje elektroničkog novca “Lova”, istaknuo je da većina stanovništva neće biti isključivo vezana uz banke, vezana uz platne usluge.
– Sada će to moći činiti putem drugih financijskih Fin-tech tvrtki, poput naše tvrtke. To znači jeftinije usluge za građane, bolju kvalitetu i modernije usluge – kaže Majstorović.
Iako će imati konkurenciju u obavljanju platnog prometa, banke će i dalje biti dominantne u tom poslu. Pojavu konkurencije vide kao priliku za razvoj svojih novih proizvoda.
Za BHRT je govorio Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine.
– Tu je i pojava novih igrača na tržištu, što će otvoriti mogućnost suradnje između banaka i novih, recimo to tako, instant tvrtki, ali će bankama omogućiti i značajne inovacije u segmentu platnih transakcija – kaže Ražanica.
Prednosti instant plaćanja posebno bi trebali osjetiti građani koji žive u malim sredinama.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, osvrnuo se na manje gradove.
– Ako pogledamo situaciju u ruralnim područjima i manjim mjestima odakle banke odlaze zbog visokih troškova, bit će značajno olakšanje što ljudi neće morati ići u druge krajeve, gradove, gdje postoji bankarski sektor – kaže Pavlović.
Bez sumnje, pridruživanje SEPA-i i uvođenje trenutnih plaćanja koristit će svima.
Samo entitetski i državni parlamenti čekaju da usvoje potrebne zakone, koji su također jedna od obveza na europskom putu. Sve ovisi o njima. Izvrsna prilika za naše parlamentarce da pokažu koliko im je stalo do građana, gospodarstva i Europe, piše BHRT.
