Traži se način kako zaobići SNSD iz vlasti, za što se za sada ne nazire jasna strategija, a na prvim potezima uočavaju se bitne razlike između potencijalnih partnera.
Predstavnici HDZ-a BiH i dviju “trojki”, srpske i bošnjačke, dogovorili su se da bez ikakvih uvjeta podrže europske zakone, ali i da se nastave dogovarati.
Ovaj dogovor praktički znači postupno trasiranje puta za uspostavu nove parlamentarne većine koja bi bila bez SNSD-a, piše Večernji list BiH.
No, nakon sastanka, prema izjavama bošnjačkih dužnosnika, jasno je da oni ne misle udovoljiti zahtjevu Hrvata o izbornoj reformi koja bi ukinula praksu preglasavanja pri izboru za hrvatskog člana Predsjedništva.
Umjesto toga guraju krajnje nerealni prijedlog koji podrazumijeva ustavne izmjene.
Ne može HDZ-ov prijedlog
U međuvremenu je HDZ BiH u proceduru Doma naroda poslao prijedlog koji je već jednom dobio potporu u vezi s promjenama načina biranja članova Predsjedništva BiH. Ova promjena odnosi se na način na koji bi se birao hrvatski član Predsjedništva, ali i na način izglasavanja zakona vezanih uz europski put zemlje.
I dok se bošnjački političari protive nužnim izmjenama, HDZ BiH nastavlja inzistirati na ovoj temi kao ključnoj za političku stabilnost. Nermin Nikšić, čelnik SDP-a BiH, nakon sastanka istaknuo je važnost zajedničke odluke o europskom putu te naglasio da su svi sudionici bili jedinstveni oko nužnosti usvajanja dvaju zakona, onih koji se odnose na VSTV i Sud BiH. Istaknuo je i razlike u prioritetima među strankama, s naglaskom na to da HDZ stavlja Izborni zakon u prvi plan.
– Ono što smatram važnim jest da su svi jedinstveni oko važnosti europskog puta i usvajanja dvaju zakona – o VSTV-u i Sudu BiH.
Imamo različite poglede, a HDZ stavlja prioritet na Izborni zakon. Mi kao grupacija imali smo svoje prioritete, a iz RS-a svoje prioritete – rekao je nakon sastanka.
Novi sastanak dogovoren je za sljedeći četvrtak u Banjoj Luci, gdje će domaćin biti PDP i gradonačelnik Draško Stanivuković, kako bi se operacionalizirali prioriteti. Nikšić je dodao da će se do tada pripremiti prioriteti i osnovne stvari za sporazum koji bi trebao biti temelj za daljnje aktivnosti.
Posebno je pohvalio političare iz RS-a zbog opredijeljenosti za europski put, naglašavajući da će SNSD vjerojatno nastaviti blokirati sjednice Doma naroda, što je već bio slučaj u Vijeću ministara. SDP će, prema njegovim riječima, nastojati razriješiti blokade kroz razgovore o izboru ministra sigurnosti i time deblokirati Vijeće ministara. Izborni zakon ostaje ključna točka nesuglasica.
S druge strane, Elmedin Konaković iz Naroda i pravde odbacuje bilo kakvu mogućnost reforme Izbornog zakona. Smatra kako svi sudionici imaju svjestan pristup stanju u BiH i nužnosti očuvanja mira i stabilnosti, a koja se upravo remeti preglasavanjem Hrvata.
– Nikakvih ultimatuma nije bilo. Svi sudionici imaju istraženu svijest o stanju u BiH, da sačuvamo mir i stabilnost od napada Milorada Dodika i suradnika. Nije bilo uvjetovanja oko Izbornog zakona – rekao je on.
Prema njegovim riječima, najvažniji je trenutak za BiH da ne propusti priliku za održavanje prve Međuvladine konferencije s EU-om jer će, ako do toga ne dođe, BiH ostati na repu Europske unije. Spremni su, kako je rekao, na razgovore o izbornom zakonodavstvu, ali je nužno prvo riješiti i ostala pitanja provedbe međunarodnih sudova. A to u okolnostima znači – nikad.
Upravo je jučer državni Dom naroda svjedočio još jednom manevru SNSD-a jer su njegovi izaslanici napustili sjednicu, nakon čega je došlo do prekida. Zbog toga je sjednica prekinuta, a Kemal Ademović, prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda iz NiP-a, konstatirao je da je Klub srpskog naroda u cijelosti napustio sjednicu.
Ova trenutačna blokada u Domu naroda izazvala je dodatne političke napetosti jer su se smatrali i pokušajima opstrukcije od SNSD-a u donošenju zakonskih prijedloga. Nakon sat vremena stanke sjednica je formalno prekinuta, a prema informacijama, za petak je zakazana nova hitna sjednica Doma naroda.
Tri od pet županija
Na dnevnom redu bit će razmatranje dvaju prijedloga zakona – izmjene Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine, koji je već usvojen u Zastupničkom domu, te prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH koji je poslala izaslanica HDZ-a BiH Marina Pendeš.
Izmjene koje predlaže ova stranka kroz ovaj prijedlog odnose se na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Prema prijedlogu, kandidat koji dobije najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH mora osvojiti najveći broj glasova u najmanje tri od pet županija – Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj županiji.
Ako kandidat ne zadovolji ove uvjete, sljedeći kandidat s liste bit će izabran, dok će se u slučaju da ni jedan kandidat ne zadovolji uvjete, izbor zasnivati na većini glasova u barem dvije od pet navedenih županija.
Ovaj prijedlog izazvao je političke reakcije među političarima iz bošnjačkog bloka, koji se protive njegovu usvajanju, ističući kako bi ovakve izmjene samo dodatno zakomplicirale političku situaciju u BiH. Što zapravo govori kako ni ovaj blok ne želi odustati od preglasavanja Hrvata.
Politička situacija u Bosni i Hercegovini ostaje napeta, s Izbornim zakonom kao jednim od izvora nesuglasica, ali prije svega, bez odgovora kako zaobići SNSD.
Iako su europski zakoni ključni za budućnost BiH, sve se češće pojavljuju prijedlozi koji upućuju na duboke političke podjele unutar zemlje. Prekidi sjednica i političke blokade ometaju funkcioniranje BiH i njezin put prema EU.
