Čak četrdeset posto svih umrlih od posljedica Covida-19, njih 34 od 83, bili su štićenici domova
Tek je smrt osamnaestero osoba u splitskom Domu za starije i nemoćne izvukla na svjetlo dana, uz osobne obiteljske gubitke, i teške uvjete u kojima rade zaposlenici domova, od kojih polovicu čine medicinske sestre i tehničari, piše u srijedu Jutarnji list.
Čak četrdeset posto svih umrlih od posljedica Covida-19, njih 34 od 83, bili su štićenici domova koje sustav ipak nije uspio zaštititi, navodi dnevnik.
Posebno bode u oči kako ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković, pod čijom se ingerencijom ti domovi nalaze, nastoji sebe lišiti svake odgovornosti za splitsku tragediju i ustrajno objašnjava javnosti kako nije bilo propusta, piše Jutarnji list.
Već i na web stranicama domova za starije jasno piše da “usluge ugovaramo s nadležnim Ministarstvom tako da se korisnici mogu smjestiti u suradnji s Centrima za socijalnu skrb ili privatnim ugovaranjem” i ne ostavljaju dilemu tko je za njih odgovoran.
S aferom u Splitu u prvi plan izbila je činjenica da su ravnateljske pozicije u domovina prepuštene osobama čije biografije nemaju veze sa socijalnim i zdravstvenim radom.
Na čelo splitskog doma instaliran je Ivan Škaričić, nekoć dugogodišnji omiški gradonačelnik i saborski zastupnik HDZ-a, bez ikakvih kvalifikacija: po struci je profesor povijesti, a postao je ravnatelj doma sa 350 korisnika bez ikakva iskustva i natječaja, što je svojedobno novinarima Slobodne Dalmacije komentirao: “Pa, moram ija negdje raditi, dosta sam bio bez posla”. Škaričić je, naime, 2013. propao na izborima, donosi Jutarnji list.
