Amerikanci su ukinuli sankcije Miloradu Dodiku, Željki Cvijanović i drugim političarima i njihovim bliskim suradnicima iz Republike Srpske, kao i tvrtkama povezanim s njima.
Međutim, Amerikanci nisu naglasili radi li se o trajnom ili privremenom ukidanju sankcija.
Među onima koji su u ovom masovnom OFAC-ovom uklanjanju sankcija jednim potezom skinuti s crne liste, na prvom mjestu su Milorad Dodik, donedavni predsjednik RS-a, i Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BIH iz RS-a. Njih dvoje su, očito, zajedno radili na ovom potezu Trumpove administracije.
Među “važnim” političarima koji su se danas radovali bili su državni ministar Staša Košarac te entitetski ministri (napomena, neki od njih su bivši) Alen Šeranić, Milan Bukejlović i Petar Đokić. Tu su i predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić, bivši premijer Radovan Višković, kandidat SNSD-a za novog predsjednika RS-a i sadašnji ministar Siniša Karan, te Srebrenka Golić, koja je trenutno u Vijeću naroda RS-a.
Sankcije su ukinute i Dodikovoj obitelji, kćeri i sinu Gorici i Igoru Dodiku, kao i njihovim brojnim tvrtkama.
Tu su i manje poznati sudionici političko-ekonomskog života i vlasti u RS-u, koji su bliski suradnici obitelji Dodik: Dragan Stanković, Duško Perović, Dušan Perović, Branislav Okuka, Đorđe Đurić, Vladimir Perišić, Aleksandar Dobrić, Mirko Dobrić, Vlatko Vukotić, Marko Gujaničić, Nemanja Reljin, Džerard Selman, Dalibor Panić, Rajko Kuzmanović, Goran Filipović, Pavle Ćorović, Radmila Bojanić i Siniša Dodik.
Prethodno su, 17. listopada, s američke crne liste skinuta još četiri imena, a također je riječ o Dodikovim suradnicima.
OFAC nije precizirao radi li se o privremenom ili trajnom ukidanju sankcija jer inače nemaju praksu objašnjavati zašto su nekoga skinuli s crne liste. Ali ako uzmemo u obzir da je ovo rezultat dogovora Dodika i SAD-a, logika je više na strani onih koji kažu da je ovo samo privremeno.
Naime, da bi SAD uslišile Dodikovu želju za ukidanjem sankcija, morao je nešto dati zauzvrat, a to se prvenstveno odnosi na Dodikov odlazak s mjesta predsjednika RS-a i imenovanje vršitelja dužnosti predsjednika. Ali pitanje je je li to dovoljno, s obzirom na to da su Amerikanci tražili deeskalaciju situacije.
Za očekivati je da ovo uklanjanje s crne liste nije trajno, već privremeno, jer bi na taj način Amerikanci imali kontrolu nad Dodikom u smislu budućih političkih poteza. Ranije je i New York Times pisao o tome da je Dodik uspio lobirati za “privremeno ukidanje sankcija”.
Među političkim potezima koje BIH očekuje su: smjena predsjednika SNSD-a, pitanje Christiana Schmidta i OHR-a, pitanje državne imovine, popunjavanje Ustavnog suda BIH, realizacija prijevremenih izbora i slično.
Govoreći o stavu predsjednika SNSD-a, nije jasno kako Amerikanci na to gledaju i smatraju li da Dodik treba ostati na čelu stranke. Kada je riječ o pitanju OHR-a, Vlada RS-a tvrdi da su SAD već prestale podržavati Schmidtove odluke, a u vezi s državnom imovinom, prema informacijama Klix.ba, lobiranje je snažno usmjereno i u tom smjeru.
Amerikanci su, s druge strane, tražili od Dodika da popuni Ustavni sud BiH, ali teško će moći očekivati da će se to ostvariti ako te sankcije ne budu privremena, probna mjera. Također, ako se sankcije trajno ukinu, SAD ne mogu jamčiti da će Dodik prihvatiti rezultate prijevremenih izbora ako budu nepovoljni za njega.
Naravno, SAD mogu ponovno uvesti sankcije svima njima, ali to bi bio teži put u usporedbi s privremenim ukidanjem sankcija jer OFAC, sudeći po dosadašnjoj praksi, mora objasniti zašto uvodi sankcije, ali ne i zašto ih ukida.
