Ljekovito bilje se u narodnoj medicini koristi od davnih vremena, a njegova učinkovitost popularna je i danas.
U vremenima kada je sve dostupno, velika je čar u „sam svoj majstor“ proizvodima, posebice kad je riječ o onim ljekovitima.
Neke od najpoznatijih ljekovitih biljaka koje se koriste u tradicionalnoj medicini su bazga, borovnica, valerijana, lavanda, a jedan od zahvalnijih je upravo ljiljan.
Kao ukrasna biljka, ljiljan je stoljećima bio motiv u slikarstvu i u sakralnoj umjetnosti, posebice ranokršćanskoj. U kršćanstvu, bijeli ljiljan posvećen je Bogorodici te predstavlja simbol čistoće i nevinosti. Stari Egipćani počinju ga uzgajati baš za uporabu u liječenju raznih bolesti.
U posebnim prilozima o ljekovitom bilju pronađite i savjete patera Simona Ašiča i Ivana Lesingera za poboljšanje zdravlja, saznajte kako napraviti potpuno prirodnu kremu protiv bora i celulita te čitajte o vinu od valerijane i gospine trave koji suzbija nesanicu.
Njegujte i svoje usne balzamom od cikle i kakaa, “smućkajte” anticelulitno ulje s cedrom i lješnjakom te pripremite nevenovu mast s listovima oraha.
Bijeli ljiljan cvijet je koji će svakom vrtu ili balkonu dati dozu glamura jer ima upečatljive, bijele i mirisne cvjetove. Upravo zato je ovaj ljiljan jedna od najpopularnijih vrsta ljiljana zasađenih u vrtovima.
Bijeli ljiljan (lat. Lilium candidum ) u vrtu naraste do 120 cm. Lijepi, snježno bijeli, krupni i mirisni cvjetovi pojavljuju se na biljci u lipnju. Da bi biljka bogato cvjetala, moraju joj se osigurati adekvatni uvjeti za uzgoj.
Za uzgoj bijelih ljiljana treba odabrati sunčano mjesto u vrtu. Supstrat treba biti propusan i bogat kalcijem. Lukovice bijelog ljiljana sade se u zemlju, poželjno sredinom ljeta (najkasnije do sredine kolovoza) do dubine ne veće od 3-5 cm. Biljke će otpustiti rozetu lišća koja preživljava zimu iste godine. Play Unmute Loaded: 35.77% Remaining Time -0:42 Fullscreen Podijeli Bijeli ljiljan cvjeta u lipnju. Na istom mjestu ne smije rasti duže od 4-5 godina. Nakon cvatnje, nadzemni dio biljke se suši prilično brzo – tada možete ponovno posaditi biljku i usput je ramnožiti. Lukovice bijelog ljiljana kopaju se krajem srpnja, blago osuše, a zatim se odvajaju adekvatne lukovice, koje se sadi na novo mjesto. Foto: Thinkstock Ova ukrasna biljka, ljiljan (Lilium candidum L.) stoljećima je motiv u slikarstvu i u sakralnoj umjetnosti.
U pučkoj medicini ljiljan se rabi za liječenje – čišćenje (detoksikaciju) očiju, kože, srca i uma te postoji uvjerenje da posjeduje čarobna svojstva. Od ljiljana bijelog cvijet se rabi za liječenje: – ženskih bolesti (upale maternice, infekcije, kod leukoreje, prolapsa maternice, u obliku vaginalnog tuša, kod mliječne pukotine bradavica (latice močene u ulju). Ljiljan ima i antitumorsko (citotoksično) djelovanje na tumor dojke – vodene bolesti, bolesti uha (upale, infekcije), kožnih bolesti (inhibinatorno djelovanje na herpes simplex – virus 1 i herpes simplex virus 2. ), a poznata je uporaba latica koje su se močile u rakiji ili maslinovu ulju te stavljale na razne rane i opekline od sunca, zračenja ili drugih ozljeda, svraba (hidrolat).
Lukovica se rabi za liječenje: – kod vanjske uporabe kao oblog za tumore, upale kože, čireve, otitis, konjunktivitis, apsces, kod suhe kože, oteklina, bradavica na dojki, čireva (lukovica kuhana u mlijeku ili vodi) – za liječenje kurjeg oka, opeklina, rana, ožiljka (radi se mast od svježe lukovice ili tinkture jer nakon ozljede kože ne ostaju ožiljci). Foto: screenshot/facebook Pelud iz cvjetova rabi se za liječenje epilepsije. Miris ljiljana je doista jedinstveno čaroban, gladak, snažan, ženstven i dominantan. Eterično ulje rabi se za liječenje čireva, upalnih gnojnih rana, modrica, te u kozmetici i parfumeriji. 1 / 16 Ulje cvjetova u maslinovu ulju stari je pučki lijek za tretman kožnih tegoba kao što su osipi, lišajevi, ekcemi, psorijaza, tamnih mrlja i fleka na koži.
vecernji.hr
