Središnja manifestacija obilježavanja 9. siječanj kao „Dana Republike Srpske“ bit će održana danas u Banja Luci, usprkos tome što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine ovaj datum presudama iz 2015. i 2019. godine, proglasio neustavnim.
Kako je rekao jučer visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt obilježavanje neustavnog Dana RS je kazneno djelo.
Iz Veleposlanstva SAD u BiH oglasili su se povodom obilježavanja neustavnog dana RS, poručivši između ostalog, da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine više puta donio odluku da je obilježavanje dana RS 9. siječnja neustavno.
– Ova odluka važi bez obzira tko sudjeluje u proslavi. Nije u pitanju samo obilježavanje praznika, već konkretno odabir 9. siječnja, koji se poklapa s pravoslavnim vjerskim blagdanom i krši nekoliko odredbi Ustava BiH koje zabranjuju diskriminaciju. Ova odluka je zasnovana na zakonu, a ne na mišljenju – naveli su iz Veleposlanstva.
Planirano je da se svečani defile održi na Trgu Krajine u Banja Luci.
Osporen datum
Podsjetimo, najviša sudska institucija u Bosni i Hercegovini, Ustavni sud BiH je 26. studenog 2015. godine, po apelaciji tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, utvrdio je da je 9. siječanj, kao Dan RS, neustavan.
Sud je odlukom osporio 9. siječanj kao datum, a ne obilježavanje dana RS kao praznika.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije osporio pravo vjernicima da obilježavaju krsnu slavu Svetog Stefana, kao ni dan RS, ali je utvrdio da Dan RS ne može biti 9. siječnja.
Komisija za provođenje referenduma je 25. rujna 2016. godine provela referendum o 9. siječanj, iako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine zabranio njegovo održavanje. Sud je potom poništio rezultate izjašnjavanja građana.
Ubrzo, Narodna skupština RS (NSRS) je iz Zakona o praznicima izbacila Zakon o Danu RS i usvojila ga kao poseban sekularni praznik. Zahtjev za ocjenu ustavnosti tog zakona podnijelo je devet delegata, Bošnjaka i Hrvata, u Vijeću naroda RS.
Poništen dio člana Zakona
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je i 29. ožujka 2019. godine ponovo proglasio 9. siječanj neustavnim, odnosno poništio dio člana Zakona o Danu RS koji glasi “na osnovu potvrđene volje građana RS, 9. siječanj se utvrđuje kao Dan Republike”.
Osporena odredba koja glasi:
“‘Na temelju potvrđene volje građana RS, 9. siječanj se utvrđuje kao Dan Republike, nije u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa članom 1.1. i članom 2.a) i c) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i članom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda te članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine. Osporena odredba je ukinuta i određeno je da prestaje važiti narednog dana od dana objavljivanja odluke u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.”
Stav Venecijanske komisije
Odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine prethodio je stav Venecijanske komisije koja je Dan RS označila kao “diskriminatorski, jer nije u skladu s univerzalnim vrijednostima dijaloga, tolerancije i razumijevanja”.
Kako se navodi, “utemeljen je na povijesnim događajima koji su značajni i važni za samo jedan narod u RS, odnosno za srpski narod”.
Podsjetimo, 9. siječnja 1992. godine u Sarajevu, tadašnja Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini donijela je “Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine” – na područjima “srpskih autonomnih regija i oblasti i drugih srpskih etničkih cjelina u Bosni i Hercegovini, a na osnovu plebiscita održanog 9. i 10. studenog 1991. godine na kome se srpski narod izjasnio za ostanak u zajedničkoj državi Jugoslaviji”.
Prvo rukovodstvo činili su Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, kasnije osuđeni u Haškom tribunalu zbog ratnih zločina.
