Daytonska BiH trenutno je jedina prava i kao takva može samo opstati. Hrvati traže samo ono što im pripada, i to ne spore s drugima, rekao je za “Glas” potpredsjednik Republike Srpske Davor Pranjić, koji se osvrnuo i na priče o mogućoj uspostavi trećeg entiteta.
– To trenutno nije realno. Moramo sagledati stvarnost. Kao predstavnici hrvatskog naroda želimo da se promijeni minimalno izborno zakonodavstvo kako bi se riješila barem jedna točka, koja je za sada sporna, a to je da hrvatskog člana Predsjedništva biraju Hrvati, a ne netko drugi. Ovo je korak koji će ojačati našu vjeru u opstanak Bosne i Hercegovine – rekao je Pranjić.
Komentirao je i nesavršenosti u samom Ustavu i u funkcioniranju zemlje.
– Prošlo je 30 godina od rata. Možda je bilo puno boljih prilika da se nešto promijeni, ali nije. U izazovnim smo vremenima i sada možda nije realno govoriti o nekoj reorganizaciji, ali da bi bilo bolje, sigurno bismo – izjavio je Pranjić, s kojim smo razgovarali i o krizi u kojoj se nalazi BiH, europskim zakonima koje bi vlasti trebale donijeti, te položaju Hrvata u BiH.
GLAS: Kako ocjenjujete trenutnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini?
PRANjIĆ: U izazovnoj smo situaciji. Ključ svega je politički dogovor svih konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini. Slavimo 30 godina od završetka rata, a još uvijek živimo u nejasnim okolnostima i nejasnim situacijama. Protekla godina bila je toliko izazovna. Bez dogovora i poštivanja legitimnosti i legalnosti triju konstitutivnih naroda s njihovim pravima, neće biti napretka u zemlji.
GLAS: Prema nekim prognozama, ovakvo stanje u zemlji moglo bi se održati do općih izbora 2026. godine. Dijelite li to mišljenje?
PRANjIĆ: Teško je išta prognozirati. Nakon izbora 2022. bili smo toliko optimistični. Kao predstavnici Hrvata u Bosni i Hercegovini kroz HDZ, koji je vodio veći dio procesa, borili smo se i nosili taj optimizam. Međutim, sve je neko vrijeme išlo dobro, a potom su uslijedila brojna neslaganja oko određenih političkih opcija, što je doprinijelo nastanku krize. Imamo narativ koji se vrti kroz godine koje su iza nas. Apsolutno ništa ne zahtijevamo ni od koga tko pripada drugim konstitutivnim narodima, već samo ono što pripada hrvatskom narodu, a isto ne osporavamo drugima. To je mala stvar, minimum, a u biti osnova funkcioniranja ove specifične zemlje.
GLAS: Najveća kontroverza na razini BiH trenutno je oko osnivanja ureda glavnog pregovarača BiH s EU, te zakona o HJTS-u i Sudu BiH. Vjerujete li da će se ti uvjeti ispuniti do kraja godine?
PRANjIĆ: Optimist sam. Pozivamo da se iznesu, ako već postoje neki argumenti koji su sporni, i da se o njima raspravlja te da se pronađe najbolji model za rješavanje potencijalnih problema. Pozicija glavnog pregovarača trebala bi se uspostaviti što je prije moguće, jer bi doprinijela cijelom procesu i olakšala funkcioniranje Vijeća ministara. Kada su u pitanju sporni zakoni, to pitanje nije za nas. Mi vam stojimo na raspolaganju i pozivamo vas na razgovor i dogovor.
Vrlo malo se raspravljalo o tome što je u biti sporno i što bi institucije iz Republike Srpske trebale prihvatiti, ili eventualno promijeniti ako je nešto sporno. Mora postojati politička volja. Slično tome, stranke iz Sarajeva ne bi trebale to osporavati. Moramo se dogovoriti kako bismo očuvali mir i stabilnost u BiH i dobili ono što je i kako jest korist za BiH, a to je pristup Europskoj uniji.
S obzirom na to da geografski, ali i na sve druge načine, pripadamo europskoj zajednici, s te strane bismo se trebali ugledati na zemlje koje su to iskoristile. Primjer je Hrvatska, koja je iskoristila sve pogodnosti Europske unije. I na dobrom smo putu, pa se nadam da će svi shvatiti stvarnost svojih situacija i stavova te raspraviti o spornim pitanjima i riješiti ih.
GLAS: Potpisali ste i uredbe o proglašenju zakona Republike zbog oduzimanja mandata predsjedniku Republike, između ostalog i onu kojom se uvode pomoćne policijske snage. Taj zakon su pojedinci iz Sarajeva ocijenili neustavnim. Kako vi sve to vidite?
PRANjIĆ: Ustavna obveza potpredsjednika je, između ostalog, potpisati uredbu o proglašenju zakona, tako da tu ne vidim ništa sporno.
GLAS: Kakav je položaj hrvatskog naroda u Republici Srpskoj? Povucite nam paralelu između položaja Hrvata u Srpskoj i Federaciji BiH.
PRANjIĆ: Uvijek može bolje. Ono što ne ide u prilog su brojke. Mali broj Hrvata živi na području Republike Srpske, ali činjenica je da tamo žive, postoje, rade i da im se ne uskraćuju prava. Mogu napredovati, zaposliti se, odnosno sudjelovati u svim procesima u Republici Srpskoj. Također je činjenica da Hrvati na području Republike Srpske nisu prodali svoje nekretnine, tako da nam to daje optimizam.
Imamo puno dobrih primjera, općine poput Kotor Varoša, Broda, Gradiške, Dervente, gdje se ljudi vraćaju samoinicijativno, obnavljaju svoje kuće, tj. one koje nisu prošle kroz regionalni program stambenog zbrinjavanja. Obnavljamo i cestovnu infrastrukturu, električnu mrežu, kao i vodovod.
