10 C
Mostar
Ponedjeljak, 19 travnja, 2021

Dekan Mario Vasilj: Kampus u Rodoču stvara ozračje koje stimulativno djeluje na rad i učenje

Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru jedan je od najvećih fakulteta sveučilišne obitelji. Nastavu izvodi u dva kampusa na velikom broju studijskih programa. Koje izazove je donijela pandemija i kako su na njih odgovorili, način funkcioniranja dislociranih centara samo su neke od tema o kojima smo razgovarali s prof. dr. Mariom Vasiljem, dekanom FPMOZ-a.

Živimo i radimo u vrijeme nepredvidljivosti, odnosno pandemije. Nastava na daljinu izazov je, kako za Sveučilište u Mostaru tako i za FPMOZ. Kakva su iskustva nastavnika, a kako na online nastavu gledaju studenti?

– Postoje stvari koje čovjek ne može predvidjeti, koje nadilaze uobičajene odgovore. Zdravstvena kriza koja je zahvatila svijet tražila je od svih nas prilagodbu na nove okolnosti. Tako smo na sreću, zahvaljujući našim ljudima, uspjeli uspostaviti sveučilišnu platformu za nastavu na daljinu. Ona je poslužila, u najkritičnijem vremenu, ne samo sastavnicama fakulteta nego ukupnom školstvu na hrvatskom jeziku u BiH.

Nitko od nastavnika nije očekivao takvu mogućnost, ali su svi u hodu pokušavali osmisliti odgovarajući pristup. Svi su postavili odgovarajuću literaturu, vlastite predloške za predavanja, neki su imali i izravna predavanja, a neki su koristili platformu za neku vrstu mentorske (konzultativne) nastave.

Većina nastavnika drži da se na ovaj način premostilo jedno teško razdoblje i da se unatoč nemogućnosti održavanje redovite nastave ipak uspjelo studentima dati osnovne smjernice za učenje.

Studenti, naravno, nisu oduševljeni, no isto tako većina je zahvalna da upravo zbog ove i ovakve nastave imaju odgovarajuću mogućnost upoznavanja s nastavnim sadržajima te pretpostavke za valjano učenje. Uostalom reakcije samih studenata su vam i bolje poznata nego li nama koji smo zaduženi za provedbu nastave, jer su u komunikaciji u kojoj ne razmišljaju kako će reagirati autoritet sigurno opušteniji i izravniji u izričaju. Nadam se da su s obzirom na okolnosti i zajednički trud koji smo uložili i oni to prepoznali i da to cijene.

Kako fakultet cijeni znanje studenata i imaju li priliku oni izvrsni biti dio fakulteta, što bi moglo smanjiti odlazak mladog, iznadprosječnog kadra iz naše zemlje?

– Nema toga tko ne cijeni znanje. U vrijeme mog vođenja fakulteta trudili smo se da iz naših redova biramo buduće profesore. Postojala je neka putanja onih najboljih od demonstratora (tijekom školovanja) do asistenata koje smo upućivali na poslijediplomske studije. Naravno da naše potrebe nisu tolike da bi svi oni koji to zaslužuju ostvarili navedeni hodogram. Treba imati i malo sreće da se u području koje studirate otvori mogućnost takvog napredovanja. No to je kap u moru potreba onih koji završavaju studij. Otvaranje novih radnih mjesta prioritetna je zadaća društva. I nadamo se da će nakon pandemijskog potonuća uslijediti oporavak i razvoj te da će opća društvena situacija biti znatno bolja.

Izvrsnost jednog fakulteta stoji, između ostalog na leđima izvrsnih predavača. Kakav je znanstveni kadar na FPMOZ-u i kako u tom smislu cijenite suradnju s Republikom Hrvatskom?

– Trudili smo se uzgajati vlastiti kadar. Dobrim dijelom u tome uspijevamo. Koristimo suradnju s hrvatskim sveučilištima kao i dobru volju Vlade Republike Hrvatske da početne nedostatke u kadru riješimo gostujućim profesorima. U tom pogledu iznimno smo zadovoljni jer je njihovo znanje ugrađeno ne samo u nastavni proces kao takav, nego i u odgoj i obrazovanje naših kadrova. Stoga smo zahvalni svima onima koji su nesebičnom ljubavi svih ovih godina sudjelovali u uzrastanju našeg fakulteta i sveučilišta.

Dio nastave izvodi se i u novom kampusu u Rodoču. Jeste li zadovoljni uvjetima i koliko je na takav način olakšan rad određenim studijskim grupama?

– U kampusu u Rodoču uspješno izvodimo nastavu za otprilike polovicu studijskih programa koje nudi Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru. Tijekom proteklih godina smo dosta ulagali u modernizaciju i dogradnju postojeće infrastrukture kampusa pa danas ponosno možemo reći da naši studenti imaju vrlo dobre uvjete studiranja kako teorijske tako i praktične nastave. Tako npr. Studij kineziologije raspolaže sa svim sadržajima za teorijsku i praktičnu nastavu: učionice, dvije sportske dvorane, zatvoreni bazen, svlačionice i tuš kabine, igrališta za nogomet, rukomet i košarku, itd.

Isto tako u suradnji s Vladom Republike Hrvatske osposobili smo laboratorijske učionice za kemiju i biologiju. Kampus je dobro organiziranim gradskim prijevozom povezan s gradom, a izdvojenost kampusa stvara i jedan ugođaj studentske posebnosti i ozračja koje stimulativno djeluje na rad i učenje.

Osim dvaju kampusa u Mostaru, imate i dislocirane centre u Orašju i Kreševu. O kojim studijima je riječ i kolika je zainteresiranost studenata za navedene fakultete?

– Dislocirani Studij glazbe umjetnosti u Kreševu smo organizirali zbog šireg društvenog interesa. Riječ je o maloj i specifičnoj skupini studenata i organizaciji nastave za pojedine instrumente za koje postoji interes i imamo odgovarajuće predavače.

Studiji u Orašju su donekle u krizi kada je u pitanju broj zainteresiranih studenata s obzirom na pandemijski okvir u kojem se nalazimo jer je dobar broj studenata do sada stizao s istoka Hrvatske. No studij predškolskog odgoja i razredne nastave još se uvijek dobro drži. Nadati je se da se ovoj zdravstvenoj krizi nazire kraj i da ćemo u razdoblju koje dolazi razgovarati u svjetlijim tonovima.

sumsova.ba

Najnovije:

spot_img