Znanstvenici otkrili – Jedna stvar u vašem životu može dramatično smanjiti rizik od demencije
Demencija je 2021. godine zahvatila oko 57 milijuna ljudi diljem svijeta, a svake godine bilježi se gotovo 10 milijuna novih slučajeva. Riječ je o progresivnom neurološkom poremećaju koji ozbiljno narušava svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života, osobito među starijom populacijom. Iako na njezin razvoj utječu brojni čimbenici, novo istraživanje donosi ohrabrujuće spoznaje – osjećaj svrhe u životu mogao bi igrati važnu ulogu u zaštiti mozga, piše Times of India, a prenosi Index.hr.
Znanstvenici sa Sveučilišta Kalifornija u Davisu otkrili su da izražen osjećaj svrhe može smanjiti rizik od razvoja demencije. U istraživanju koje je trajalo 15 godina sudjelovalo je više od 13.000 osoba starijih od 45 godina. Rezultati, objavljeni u časopisu American Journal of Geriatric Psychiatry, pokazali su da su osobe koje su imale snažan osjećaj svrhe imale oko 28 posto manju vjerojatnost da razviju kognitivno oštećenje, uključujući demenciju.
Ovaj pozitivan učinak primijećen je kod svih sudionika, neovisno o rasi, etničkoj pripadnosti, obrazovanju, prisutnosti depresije ili čak genetskoj predispoziciji za Alzheimerovu bolest (gen APOE4).
Kako svrha pomaže mozgu da ostane snažan?
Osjećaj svrhe ne donosi samo emocionalnu stabilnost, već i konkretne koristi za zdravlje mozga. Profesorica Aliza Wingo, viša autorica studije, objasnila je: “Naši nalazi pokazuju da svrha u životu može pomoći mozgu da s godinama ostane otporniji. Čak i kod osoba s povećanim genetskim rizikom za Alzheimerovu bolest, osjećaj svrhe bio je povezan s manjim izgledima za razvoj demencije i kasnijim početkom simptoma.”
Iako sudionici nisu izravno naveli što im daje osjećaj svrhe, ranija istraživanja upućuju na to da ona može proizaći iz različitih aktivnosti – obiteljskih odnosa, profesionalnog angažmana, volontiranja, hobija ili duhovnosti. Japanski koncept ikigai (ono što daje razlog za ustajanje ujutro) sve se češće spominje kao inspirativan model.
Što životu daje smisao?
Svrha u životu može biti duboko osobna i proizaći iz raznih izvora. Za mnoge ljude to su:
obiteljske veze, posebno briga o djeci i unucima
nastavak rada ili volontiranja u mirovini
duhovnost i vjera
osobni interesi i hobiji
učenje novih vještina ili pomaganje drugima
Ovakve aktivnosti ne samo da oplemenjuju svakodnevicu, nego izravno potiču psihičku i emocionalnu ravnotežu.
Svrha kao jednostavna i sigurna prevencija
Autor studije Nicholas C. Howard istaknuo je koliko je važno znati da svrha u životu nije luksuz, već dostižna i korisna stvarnost:
“Dok lijekovi mogu blago usporiti kognitivne simptome kod Alzheimerove bolesti, oni često dolaze s visokim troškovima i nuspojavama. S druge strane, svrha u životu je besplatna, sigurna i svima dostupna – gradi se kroz odnose, ciljeve i aktivnosti koje imaju smisla.”
Razmišljanje koje može promijeniti zdravlje
U svijetu koji često naglašava fizičko zdravlje, ova studija snažno podsjeća na važnost psihološke dobrobiti.
Koautor Thomas Wingo zaključuje: “Ono što ovu studiju čini uzbudljivom jest ideja da vlastitim razmišljanjem i emocionalnim stanjem možemo poboljšati zdravlje. Svrha u životu je nešto što svatko može njegovati. Nije ni prerano ni prekasno da se zapitate: Što mom životu daje smisao?”
