Ponedjeljak, 22 prosinca, 2025
spot_img
spot_img
spot_img

ISTAKNUTE VIJESTI

spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img

Do kraja godine dvije dionice autoceste u prometu, na jugu uskoro novi radovi?

Hercegovina.in

spot_img

Ovaj mjesec trebao bi donijeti nekoliko dobrih vijesti vezanih uz koridor Vc.

Ovog mjeseca u promet će biti puštene dvije nove dionice na koridoru Vc, doznaje Večernji list. Riječ je o dionicama Poprikuše – Nemila i Nemila – Vranduk koje se nalaze između Zenice i Žepča i važan su dio ukupnog mozaika prometnog povezivanja ovog dijela Federacije.

Kako je nedavno objasnila Jasmina Mihajlović, šefica projekta na dionici Poprikuše – Nemila, na ovoj dionici postoje brojni elementi: most Golubinja 1, vijadukt Golubinja 1, petlja i odmorište Golubinja, most Željeznica, tunel Bosna dužine 3,6 kilometara, što je trenutačno najduži tunel na koridoru Vc, most Bosna, most Kovanići, nadvožnjak Kovanići…

- Tekst se nastavlja ispod oglasa -

U sklopu ove dionice gotovo 4,6 kilometara, odnosno 83 posto, predstavljaju objekti, odnosno mostovi, vijadukti i tunel, što jasno govori o složenosti radova. S druge strane, kada govorimo o dionici Nemila – Vranduk, osim izgradnje autoceste, izvođači radova morali su izmjestiti magistralnu cestu M-17, a osim toga, jedna od bitnijih aktivnosti je i regulacija korita rijeke Bosne kroz Nemilu u dužini od tri kilometra.

50 kilometara

Obje ove dionice, koje se nalaze na prostoru između Žepča i Zenice, uklapaju se u širi mozaik gradnje sjevernog kraka koridora Vc koji obuhvaća prostor sve do Doboja, a trenutačno se, kako Večernji list doznaje, radi na oko 50 kilometara autoceste. Radovi su u tijeku na nekoliko ključnih dionica, od sjevera prema jugu: Putnikovo brdo – Medakovo, Medakovo – Ozimica, Poprikuše – Nemila, Nemila – Vranduk te Vranduk – Ponirak.

Radovi na sjevernom kraku koridora Vc u visokoj su razini realizacije, što se uklapa u strateški cilj JP Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine, a kada govorimo o južnom dijelu, nedavno su počeli radovi na probijanju tunela Kvanj, što je označeno kao jedan od ključnih iskoraka u smislu prometnog uvezivanja Čapljine i Mostara, a samim tim i središta regije Hercegovine s mrežom autocesta u Republici Hrvatskoj.

- Tekst se nastavlja ispod oglasa -

Karakteristike zacrtanih planova jasno govore o izazovu koji nameće geografija ovog izrazito krškog dijela zemlje – desna tunelska cijev bit će dužine 2645 metara, a lijeva 2720 metara. Cjelokupna dionica tunel Kvanj – Buna duga je 5,10 kilometara, a njezinim završetkom stvorit će se pretpostavke za uvezivanje s već izgrađenim dionicama prema jugu, u prvom redu s dionicom Buna – Počitelj, a zatim dionicama Počitelj – Zvirovići te Međugorje – Bijača.

Početak probijanja tunela, ističu iz JP Autoceste Federacije BiH, predstavlja važnu prekretnicu u nastavku izgradnje koridora Vc, jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini. Ipak, do središta Mostara potrebno je izgraditi još jednu dionicu, a to je Mostar jug – tunel Kvanj, čija je gradnja trenutačno u sjeni političke odluke Predsjedništva BiH koje je, podsjećamo, blokiralo realizaciju ovog projekta pravdajući odluku tobožnjom brigom za vojnu imovinu na navedenom potezu.

Ipak, ne treba zaboraviti kako je upravo Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine uputilo Predsjedništvu BiH prijedlog da se navedeni dio proglasi neperspektivnim i ustupi za potrebe gradnje autoceste. Unatoč tome, Predsjedništvo BiH je odbilo dati suglasnost više puta, ne uvažavajući stručno mišljenje institucija, kao i objektivne potrebe projekta.

- Tekst se nastavlja ispod oglasa -

Zastupnica u Zastupničkom domu Darijana Filipović u svome se nedavnom pitanju usmjerenom prema Ministarstvu obrane BiH osvrnula na koridor Vc s upitom namjerava li Ministarstvo obrane BiH ponovno pokrenuti inicijativu ili od Predsjedništva BiH tražiti donošenje odluke potrebne za nastavak realizacije infrastrukturnih projekata.

Pri tome se posebno osvrnula na projekte poput Koridora Vc, tražeći informaciju od nadležnog ministarstva o tome što namjerava poduzeti kako bi se u budućnosti izbjeglo zaustavljanje strateških projekata zbog nedonošenja odluka o perspektivnoj ili neperspektivnoj vojnoj imovini.

Zamjenik ministra obrane Slaven Galić naglasio je kako gradnja dionice kod Ortiješa nije samo infrastrukturno pitanje već i obveza koja se uklapa u međunarodni okvir preuzet Daytonskim mirovinom sporazumom, uz naglasak kako Aneks 10 jasno definira načelo civilne implementacije mira, obvezujući sve instrukcije da djeluju na način koji omogućuje obnovu, razvoj i normalno funkcioniranje države.

– Projekti od strateškog značaja, poput koridora Vc, izravno proistječu iz istih obveza jer doprinose stabilizaciji, gospodarskom razvoju, povezivanju zemlje i jačanju funkcionalnosti društva. Upravo u ovakvim situacijama postoji jasna uloga visokog predstavnika, kako je određeno Aneksom 10 – poručio je Galić.

Tehničke karakteristike

I dok se traži rješenje za ovu ključnu dionicu na južnom prilazu središtu Mostara, vrše se pripreme za dodjelu ugovora za dvije druge dionice: Mostar sjever – Mostar jug te tunel Prenj. Obje će biti izrazito složene i izazovne za gradnju jer se nalaze na pretežno brdsko-planinskom terenu koji zahtijeva uključivanje značajno većeg broja ljudi i strojeva, a u slučaju dionice Mostar sjever – Mostar jug i gradnju većeg broja infrastrukturnih objekata poput vijadukata i tunela.

O dionici tunel Prenj do sada je dovoljno toga rečeno; podsjećamo samo na činjenicu da se evaluacija ponuda vrši u dvjema fazama, dok same karakteristike tunela na ilustrativan način progovaraju o složenosti projekta. Ključna karakteristika tunela Prenj njegova je dužina od 10,15 km, prema kojoj spada u dugačke tunele i podliježe primjeni svih propisanih mjera sigurnosti u tunelima, prema smjernici 2004/54/EC…

najnovije vijesti