Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, izjavio je da će aktivirati diplomatsko-konzularna predstavništva u koja su imenovani njegovi kadrovi ukoliko ministrica vanjskih poslova Bisera Turković nastaviti provoditi vanjsku politiku Bosne i Hercegovine.
Dodik je kazao da je provođenje vanjske politike BiH “jedino u nadležnosti Predsjedništva BiH” i da ministrica vanjskih poslova u toj konstelaciji odnosa treba da bude “samo vazal”.
“Bisera Turković je bez traženja suglasnosti Predsjedništva dala suglasnost da se BiH, kako smo mogli da čujemo, putem Vijeća Erope da se BiH pridruži borbi protiv nekog cyber kriminala”, rekao je Dodik.
On smatra da je to kršenje zakona i da se ministrica ponaša neodgovorno.
“Mi kao Srbi imamo značajan broj u diplomatskim predstavništvima, njih 16. Do sada smo poštovali proceduri, nije se mogla naći nijedna točka da smo prekršili. Neka nastave ukoliko žele da mi uspostavimo neku novu praksu”, istaknuo je Dodik.
Dodaje da takvo ponašanje najviše doprinosi urušavanju sistema.
“Ako je to politika SDA, ja to razumijem. Oni pokušavaju da osiguraju svoje pozicije i provođenje svojih politika”, istaknuoje Dodik.
Pošta zločinu
Naveo je da je tražio da Predsjedništvo oda poštu preminulom zločincu Momčilu Krajišniku jer je on prvi izabran u Predsjedništvo.
“On je sudjelovao u formiranju i radu Predsjedništva. Kada je umro Alija Izetbegović održale su se sve ceremonijalne prigode… Ukoliko se ovakva praksa nastavi, dat ću nalog da se Krajišniku oda knjiga sjećanja u diplomatskim predstavništvima”, upozorio je on.
Priznavanje Kosova
Napominje da je Komšić kao član Predjsdništva pokrenuo pitanje priznavanja Kosova i da je to obrazlagao na način da treba poštovati volju ljudi na Kosovu, Albanaca.
“Džaferović i Komšić su glasali za odluku da se prizna Kosovo. Konačno mjesto odluke je Skupština ukoliko ja pokrenem vitalni nacionalni interes, a hoću. Do sada se špekuliralo da se treba ili ne treba priznati. Imati ćemo odluku. Vjerujem da je epilog odluke da se Kosovo neće priznati”, istaknuo je Dodik.
Navodi kako su SAD i druge države prihvatile da sjedište svojih ambasada premjeste u Jeruzalem.
“Smatrao sam da to treba da učinimo. Džaferović i Komšić su glasali protiv, tako da ta odluka nije donesena. Treba ostati u dobrim odnosima sa Izraelom. Pozvali su se da je ranije donesena Rezolucija UN-a i da bi BiH imala diplomatskih problema ukoliko bi donijela takvu odluku.”
Posjeta Zagrebu
Dodik ističe da je sastanak sa hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem dogovaran nekoliko tjedana.
“Smatrao sam da je zgodna i dobra prilika da rukovodstvo Hrvatske upoznam sa situacijom i našim viđenjem situacije. Razgovarali smo o političkim i ekonomskim pitanjima, o prekategorizaciji mostova, da se komunikacija odvija što je više moguće i robni promet”, rekao je on.
Prema njegovim riječima, Trgovinska gora je tema koju je on pokrenuo u martu 2019. godine.
“Donijeli smo nekoliko važnih zaključaka. Tražili smo da organi BiH postupaju s tim i da ih, ukoliko budu bezuspješni, pokrenemo na multilateralnom nivou”, istaknuo je on, dodavši da mu apsolutno nije bilo bitno u kom formatu sastanak dešava.
“Uvijek mi je bilo važno da se sretnemo”, poentirao je on.
COVID problemi
Član Predsjedništva BiH je istaknuo da su se tačke vezane za COVID odnosile na zaključke koje su donosili ranije.
“Svi državni organi treba da se uključe, pandemija se ne stišava. Neizvjesno je kako će se sve odvijati tijekom zime. BiH se putem suglasnosti priključila globalnoj alijansi za dobivanje cjepiva, tako da ne dođe do majorizacije i diskvalifikacije bilo koga”, rekao je Dodik.
Dodao je da su razgovarali o migrantima i da će se vršiti popuna 340 kadeta za Graničnu policiju koja će služiti da se efikasnost povećava.
“Primjećeno da je smanjen broj ulazaka migranata. Petrovcu neopravdano napravljen kamp. To narušava sigurnost mještana”, istaknuo je on.
Trgovina ljudima
Navodi kako je State Department utvrdio da u BiH ima zastoja u provođenju strategije borbe protiv trgovine ljuda.
“RS je provela sve. To nije uspjelo da se uradi u šest županija. BiH je zbog toga dobila negativnu ocjenu. To će automatski proizvesti da se fondovi više neće moći korisiti u BiH. Odmah smo htjeli vidjeti na koji način to možemo da riješimo. Najveći su prigovori na rad pravosuđa.”
Nadalje navodi da su zatražili od Vijeća ministara da koordinira aktivnosti.
“Od pravosuđa ne možemo ništa da tražimo osim da pojačaju kaznenu politiku u vezi sa borbom protiv trgovine ljudima”, rekao je Dodik.
NATO integracije
Dodik je istaknuo da se na današnjoj redovnoj sjednici Predsjedništva BiH razmatralo 14 preporuka EU.
“Ispostavilo se da to nije bio izvješća Vijeća ministara, već samo Direkcije za europske integracije, tako da smo mi to samo primili k znanju. Put u EU treba podržati, da se na tom pitanju radi, da se na tom pitanju ne staje”, istaknuoje on.
Napominje da je bilo predviđeno da se održi točka dnevnog reda u vezi plana reformi.
“U ovom trenutku je aktualna potreba da se definiraju određene komisije koje će raditi s tim. Ta komisija može samo da se zove Komisija za suradnju sa NATO-om. Ta točka je skinuta sa dnevnog reda jer nije bila dovoljno pripremljena. Skinuta je sa odlučivanja Predsjedništva”, zaključio je Dodik.
