Kada spomenemo datum 1. svibanj, većini ljudi odmah pada na pamet Međunarodni praznik rada. Crkvi je taj dan poseban, kao i vjernicima, jer slave sv. Josipa, također zaštitnika hrvatskog naroda od 1687. godine. Ipak, ovaj datum također donosi još jednu simboliku. Simboliku povezanosti hrvatskog naroda, sloge u zahtjevnim trenucima, morala koji je u tom trenutku prelazio granice. Simbolika 1. svibnja je početak vojno – redarstvene operacije Bljesak. Za samo 31 sat, Hrvatska vojska oslobodila je 500 četvornih kilometara i uspostavljena je kontrola nad autocestom A3. Ova operacija bila je samo nastavak na operacije Orkan 91, Papuk 91 i Otkos 10 iz 1991. kada je oslobođen dio zapadne Slavonije odnosno Daruvara, Virovitice, Požege, Pakraca i Novske.
Cilj akcije bio je potpuno razbiti snage pobunjenih Srba, očistiti što je moguće veći dio zapadne Slavonije, otvoriti ponovno autocestu A3 Zagreb – Lipovac, te izbiti na rijeku Savu. Gojko Šušak bio je ministar obrane u to vrijeme, a čelnik glavnog stožera general zbora Janko Bobetko. Smjerom napada Zapad i Sjever rukovodio je gen. Marijan Mareković; smjer Istok rukovodio je brigadir Luka Džanko, a združene snage MUP-a predvodio je zapovjednik Mladen Markač.
Prvog dana operacije neprijatelj je odmah pritisnut na povlačenje prema Okučanima. Oslobođeno je selo Kričke i nakon utvrđivanja, na kričkom brdu dolazi do spajanja snaga HV-a sa snagama SJP MUP-a u području sela Benkovac Okučanski, čime je okupirano područje zapadne Slavonije presječeno, a neprijateljske snage podijeljene na dva dijela. U nastavku djelovanja oslobođen je i Jasenovac što je bio dodatan uspjeh toga dana.
Drugog dana operacije dolazi do usklađenog napada hrvatskih snaga i ponovno odbijanje neprijatelja koji se povlači prema Staroj Gradišci. Oslobođeni su Okučani, a hrvatske snage izbijaju na rijeku Savu. Time su se stvorili uvjeti za što lakšu obranu državne granice.
Trećeg i četvrtog dana operacija uslijedila je organizacija obrane na Savi i dovođenje novih snaga zračnim prostorom. U tom trenutku neprijateljske snage nalaze se u samom okruženju, te se odlučuju predati. Predalo se oko 1500 vojnika s nekoliko tisuća civila, iako im je jamčena sigurnost. Posljednjeg petog dana oslobođen je objekt Omanovac kao zadnje uporište pobunjenih Srba na tom području, čime završava operacija Bljesak.
Hrvatske su snage imale 16 374 pripadnika nasuprot neprijateljskih 4770 (odnos: 3,43 : 1). U broju oruđa za topničku potporu hrvatske su snage imale ukupno 103 oruđa, dok su neprijateljske snage raspolagale sa 47 komada (odnos: 2,19 : 1).
U topništvu za protuoklopnu borbu hrvatske su snage raspolagale sa 53 sredstva, a neprijateljske sa svega 12 (4,41 : 1). Približan odnos snaga bio je i u oklopnim sredstvima, hrvatske su snage raspolagale 41 tenkom i oklopnim transporterom, dok je neprijatelj imao njih 12 (odnos: 3,41 : 1). U operaciji Bljesak poginuo je ili od posljedica ranjavanja preminuo 51 hrvatski vojnik i policajac, dok je njih 162 ranjeno.
U spomen na njihovu žrtvu u Okučanima je podignuto spomen-obilježje “Kristalne kocke vedrine” autora akademskog kipara Dalibora Stošića i projektanta Hrvoja Bilandžića na kojem svaka od 51 kocke simbolizira hrvatske branitelje koji su žrtvovali svoje živote za slobodu Hrvatske u operaciji Bljesak. U ovoj operaciji također život je dao i pukovnik Rudolf Perešin, čiji je avion oboren 2. svibnja 1995.
Nakon operacije predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman je kazao kako je VRO Bljesak bila od izvanrednog značaja s vojnog, gospodarskog, ali i međunarodnog gledišta. Istaknuo je kako je ovom pobjedom Hrvatska dokazala pobunjenim hrvatskim Srbima, a i međunarodnim čimbenicima, da ima oružanu silu koja je kadra osloboditi sva još okupirana područja, ako se to ne ostvari na miran način u suradnji s međunarodnom zajednicom.
Nakon pobjede hrvatskih snaga u VRO Bljesak čekao se trenutak i konačnog oslobađanja okupiranog područja RH. Operacijom Oluja združenih snaga Hrvatske Vojske, Hrvatskog Vijeća Obrane i policije, oslobođen je preostali dio okupiranog teritorija Republike Hrvatske, osim dijela hrvatskog Podunavlja koje je mirnom reintegracijom 1998. vraćeno u okrilje Hrvatske.
Autor: I. Marijanović
RTV HB
